Autor: Georgi Evtimov •

Vangelia Pandeva Gušterova. Na prvi pogled posebno bugarsko ime, ali nije baš tako. Znate li o kome je riječ? To je pravo ime Babe Vange – kako je poznata u nas, a i u cijelome svijetu vidovnjakinja iz Petriča. Ovu priču o neobičnoj Bugarki počet ću s jednim događajem.

Dan je bio vruć. Ponad Rupa, sela u blizini Petriča, grijalo je ono petričko sunce… kad ti nije do nikakva posla, i ne samo to nego su i vruća vrela u dvorištu ispuštala vruće i zagušljive valove. No, vrijeme nije zaustavljalo ljude. Redovi su se protezali sve do doline. Svatko je došao čuti kada, kako i što. U redu je stajao i moj djed. Bio je na službenom putu u tom području. Kolege su mu rekli da ne može doći u taj kraj a da ne ode vidjeti Babu Vangu. Prihvatio je, da im ispuni želju, usprkos tome što u to nije vjerovao. Poslije četiri sata iscrpljujućeg čekanja pod gorućim suncem, došao je i na njega red da se pojavi kod starice. Ušao je i već s vrata čuo: „Ti odlazi, zašto si došao? Kad ne vjeruješ, nemam ti što reći…“ Takva je bila ona. Iskrena. I Todoru Živkovu je nekoliko puta „gledala“, ali tada je cijelo područje bilo izolirano i ništa se nije govorilo o tome što mu je rekla. Neki čak tvrde da su je „stvorili“ KGB i Državna sigurnost s ciljem psihološkog manipuliranja stanovništvom.

Oko fenomena Vanga postoji puno sporova. Ima ljudi koji u njezina proročanstva ne vjeruju, a drugi pak slijepo vjeruju. Ali, kako je rekla Ženi Kostadinova, autorica knjige „Vangina proročanstva“ – „Oko velikih ličnosti se uvijek isprepliću istina i glasine. I možda ih upravo to čini mitskim likovima, legendama. Ali ja mislim da je svatko onaj koji je stao pred Vangu a ona mu je ‘posegnula’ u dušu vadeći iz nje duboko skrivene tajne ili činjenice, nju priznavao.“ Ljudi su vjerovali njezinoj iznimnoj sposobnosti liječenja metodama narodne medicine i liječenja biljem. Mnogo ima i onih koji su vjerovali da posjeduje dar predviđanja budućnosti, da je njezin duh posjećivao različita mjesta, da je razgovarala sa Svetom Bogorodicom, s Gospodinom Bogom, s mrtvima, sa životinjama, drvećem, cvijećem.

Životna sudbina Babe Vange bila je teška već od sama njezina rođenja. Rođena je posljednjeg dana siječnja 1911. g. u Strumici. Bila je nedonošče, nisu znali hoće li preživjeti. Umotana u životinjsku kožu i neispredenu vunu, ostavljena blizu peći, na toplome, preživjela je. Dali su joj ime Vangelia, ime grčkog podrijetla koje znači „nositelj dobrih vijesti“. Maleno, slabašno, plavokoso i plavooko dijete je bila Vanga. Već kao trogodišnjakinja ostala je bez majke. Kad joj je bilo 12 godina nestala je za vrijeme jedne silne bure – odnio ju vjetar. Tražili su je dugo i na kraju je pronašli zatrpanu prašinom i kamenjem, nasred neke njive. No, više nije bila ista kao prije – bila je slijepa, ali „vidjela“ je budućnost. Poslali su je u školu za slijepe koju nije završila. Nakon što joj je umrla i maćeha morala se vratiti da bi ocu pomogla odgajati i paziti na svoje malene sestre i braću.

Ni jedna od tih nevolja nije slomila njezin duh. Godine 1942. vjenčala se s Dimitrom Gušterovim. Dimitar je došao Vangi da mu da savjet kako da se izliječi od nepodnošljive glavobolje. Ona ga je presrela i ravno u oči mu rekla: „Ti ćeš mi napraviti kuću pa ćeš se vratiti k meni još jednom. Drugi put ću s tobom otići u Petrič“, tako je o njihovom upoznavanju ispričala Sevda Georgijeva, kustosica Muzeja-kuće Babe Vange. I tako je i bilo.

Kasnije je Vanga ispratila svog muža u rat u Grčku. Bila je tada posve mirna, ali samo s jednom porukom – „Čuvaj se vode!“ Znala je da će se vratiti. Što se i dogodilo poslije godinu dana, tijekom koje mu je supruga postala još poznatijom. Poslije mnogo teškoća (bili su jako siromašni), u Petriču su uspjeli sagraditi kuću. Sad je ta kuća pretvorena u muzej. Djece nisu imali. Vanga je posvojila Venetu, jednu od kćeri svoje sestre. Suprug joj je umro 1962. godine, od vode u plućima. Tako se obistinilo proročanstvo o vodi. Vanga je jako voljela Dimitra. Kažu da od njegove smrti više nikad nije glavu pokrivala bijelim rupcem. Uvijek je hodala s crnom maramom – znakom žalosti. Tako je se sjeća i većina ljudi.

Vanga je sposobnost proricanja imala od svojih najranijih godina. No, za nju se mnogo pročulo u Drugome svjetskom ratu, kad je mnogim ljudima pomogla da nešto saznaju o svojim nestalima. Dugačak je popis Baba Vanginih proročanstava – neka su nevjerojatna, druga jednostavna, neka su se dogodila, a neka čekaju provjeru protekom vremena. Vanga je prorekla da će se zbiti Drugi svjetski rat, prorekla je smrt cara Borisa III., raspad Čehoslovačke i Sovjetskog Saveza, povratak Simeona Sakskoburggotskog, ali ne kao cara, potonuće ruske nuklearne podmornice „Kursk“, smrt princeze Diane, napad na Svjetski trgovački centar, na Blizance – protiv „dva američka brata“ koje će napasti „čelične ptice“, izbor prvog afroameričkog predsjednika Obame.

Baba Vanga je mnogim ljudima proricala, mnoge je izliječila, odgovorila je na mnoga pitanja. Prema jednom znanstvenom istraživanju, tijekom 55 godina kod Babe Vange je prošlo više od milijun ljudi.

U posljednjim godinama njezinog života i s njezinim sredstvima, u Rupama je izgrađen hram „Sveta Bogorodica“. Hram je ikonama oslikao poznati bugarski slikar i kipar Svetlin Rusev. U ikonografiji nisu poštovani crkveni kanoni pa crkvu zato Bugarska pravoslavna crkva nije posvetila. Baba Vanga je prikazana kao svetica. Umrla je 11. kolovoza 1996. godine.

Petrička vidovnjakinja ostavila je duboke tragove ne samo u bugarskom nego i u mnogim drugim narodima. Vjerujemo li ili ne njezinim proročanstvima, svakako trebamo poslušati neke mudre riječi ove neobične Bugarke. Prema njoj, najgora čovjekova osobina je pohlepa. Ona je temelj svakog zla. Vanga je o bugarskom narodu rekla: „Bugarski narod može sve, i on zna, za razliku od nekih drugih. Proći će vrijeme a Bugarska će popraviti svoju snagu. Bugari su silni – pogledajte o čemu pjevaju naše pjesme pa ćete razumjeti kako su nam živjeli predci. Svim ljudima u svijetu ostavila je zavjet: „Volite se, svi ste vi moja djeca.“

Vanginih 15 savjeta:

1. Volite se, težite dobrim mislima i djelima, jer to je za sve najbolji lijek
2. Bugarska je blagoslovljena zemlja, jer tu raste mnogo ljekovitog bilja – čuvajte ga kako bi i ono čuvalo vas
3. U liječenju biljem, ako posebno nije određeno drukčije, prvenstveno se polijevajte s vodom u kojoj su se kuhale biljke, jer njihovo ljekovito djelovanje najbrže proniče kroz pore na koži.
4. Pretjerano korištenje lijekova je štetno, jer lijekovi zatvaraju vrata kroz koja treba pustiti da s biljkama uđe priroda i da uspostavi narušenu ravnotežu u bolesnom čovjeku.
5. Ljeti hodajte bosi, kako ne biste prekinuli svoju povezanost sa zemljom.
6. Djecu ljeti pustite da se posvud igraju – neka se prljaju, neka trče… Tako će se zaštiti od bolesti tijekom zime.
7. Uvečer, prije lijeganja, obvezno operite svoje noge, još bi bilo bolje, ako možete, da se istuširate. Tako ćete sa svog tijela isprati ne samo prljavštinu, isparavanja plinova s ulice i umor, nego i sve negativne misli i utjecaje koji narušavaju vaš san.
8. Naučite se ispravno odmarati. Dan je stvoren za rad, a noć za odmor. Da biste bili zdravi i radno sposobni, liježite na spavanje uvečer u 10 sati i ustanite ujutro između 5 i 6 sati.
9. Često pijte čaj od šumskih plodova i raslinja. Oni su čisti i izvor su zdravlja.

10.  Barem jednom tjedno jedite kuhano žito i pijte vodu, kako bi se očistio vaš organizam i kako biste imali snage.

11.  Što više se krećite i radite. Lijenost je bolest koja šteti ne samo psihički nego i fizički.

12.  Čistoću uzdignite u kult! Prljavština, bilo fizička ili duhovna je suprotna onome što je stvorio Bog, što je uvijek čisto i lijepo.

13.  Ne perite se jako vrućom vodom.

14.  Više koristite domaće sapune i prirodna sredstva koja ne štete ljudskom organizmu.

15.  Ne pretjerujte s gnojem i kemikalijama. Hranu se truje i priroda je već zahvaćena time, a to uzrokuje mnoge bolesti.

Prevela: Katica Brajković