U povijesti svakog naroda postoje dani koji čine duboku razdjelnicu između nekoliko razdoblja. To su dani koji su se dugo pripremali, a onda su naglo buknuli, a njihova jarka svjetlost stoljećima sjaji i zasljepljuje herojstvom, slavom i veličinom. Takav je dan 20. travnja 1876. g. Mi ga već 140 godina obilježavamo – slavimo svijetlo herojstvo, ... NastaviVELIKI TRAVANJSKI USTANAK BUGARA→
Ferdinand Sakskoburgotski je knez Bugarske i glavni upravitelj Istočne Rumelije od 7. srpnja 1887. do 22. rujna 1908. godine, kada je usprkos protivljenju Velikih sila (Velike Britanije, Austro-Ugarske, Rusije, Francuske, Njemačke i Italije) objavljena Neovisnost Bugarske. Od tog povijesnog datuma do abdikacije, 3. listopada 1918. g., on je car Bugara. Car Ferdinand upravlja punih trideset ... Nastavi155 GODINA OD ROĐENJA CARA FERDINANDA I., PRINCA KOJI JE IMAO HRABROSTI DOĆI U NEMIRNU BUGARSKU→
Tišina… Romantična, nježna, prohladna. Pljusak vesla. Čamac polagano klizi vodom. Tišina… Tako je tiho da se čuje kako je mala kornjača bućnula u vodu. I opet pljusak vesla. Tišina… Posred zelenih egzotičnih zavjesa od uvijajućih biljaka, sličnih lijanama. Tako izgleda ljetna šetnja čamcem po rijeci Ropotamo, u istoimenom parku prirode, smještenom na obje njene strane ... NastaviROPOTAMO – JEDNO OD BUGARSKIH ČUDA PRIRODE→
Vazov u Hrvatskoj Ove godine Bugarska slavi 165. godina od rođenja narodnog pjesnika Ivana Vazova. Jedini bugarski autor koji je još za života prozvan „narodnim pjesnikom“ i „patrijarhom bugarske književnosti“. Titula „narodni pjesnik“ čula se javno po prvi puta tijekom proslave prvog Vazovljevog jubileja 1895. godine. U obraćanju tim povodom, bugarski knez Ferdinand je rekao: ... Nastavi165. godina od rođenja Ivana Vazova→
Banatski Bugari pripadaju jednoj od najzanimljivijih zajednica među Bugarima izvan domovine, Bugarima u tuđini. Ova zajednica rimokatoličke vjeroispovijesti nastala je u razdoblju od 1738. do 1896. g., u granicama Habsburške Monarhije, u povijesno-zemljopisnome području Banata. Prirodne zemljopisne granice Banata su: na jugu Dunav, na sjeveru rijeka Mureš (Moriš), na zapadu Tisa, na istoku planinski lanci ... Nastavi170 GODINA OD ROĐENJA EUZEBIJA FERMENDŽINA (21. 9. 1845. – 25. 6. 1897.)→
U golemoj knjizi-spomenici Josip Juraj Strossmayer, biskup bosansko-djakovački i sriemski god. 1850.-1900., koju je svome biskupu posvetilo svećenstvo i povjereno mu stado, svestrano se opisuje đakovačka biskupija, njezina povijest i suvremenost, a zatim biskupov crkveni, društveni i politički rad i djelovanje. Posebice se u drugom dijelu knjige opisuje biskupov odnos prema slavenskim narodima, ... NastaviJOSIP JURAJ STROSSMAYER I BUGARSKI NAROD→
„Uvijek sam ja vrijedni, umom i srcem zdravi, osobito pako radeni, čisti i pošteni narod bugarski ljubio i štovao.“ Josip Juraj Strossmayer Uvažavanje i ljubav između biskupa Josipa Strossmayera i bugarskog naroda uzajamna je i neprolazna. Eto, i 200 godina poslije njegova rođenja nismo zaboravili njegov neprocjenjiv doprinos izgradnji i formiranju bugarske inteligencije poslije oslobođenja ... Nastavi200. OBLJETNICA ROĐENJA BISKUPA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA→
Ovo je, u jednom razgovoru prije nekoliko godina, povodom 24. svibnja, rekla svjetski poznata lingvistica, semiotičarka (semiotika – znanost o znakovima u komunikaciji među ljudima), psihoanalitičarka, književna kritičarka i romanistica prof. Julija Krsteva. A njoj se može vjerovati i moramo se ponositi našom pismenošću i kulturom, našim prinosom svjetskoj znanosti i našim visoko uvažavanima i ... NastaviPROF. JULIJA KRSTEVA: „BUGARSKA JE ZEMLJA KNJIŽEVNOSTI“→
Hrvatsko planinarsko društvo ”Kapela” Spuštajući se jednog snježnog siječanjskog vikenda sa Sljemena, pričali smo o planinarskim planovima i željama. Spomenuo sam neke planine na Balkanu i tu se u razgovor veselo uključio naš „Kapelaš“ Josip, koji je trebao poslovno putovati u Bugarsku, te ponudio da nas povede sa sobom. „Dok ja obavljam to što ... NastaviZimski uspon na vrh Balkana→
Čiprovci su grad na sjeverozapadu Bugarske, smješten blizu granice sa Srbijom, a poznat po svojim prekrasnim čiprovačkim ćilimima. Što je tako jedinstveno u tim ćilimima da su po cijelome svijetu proslavili grad i njihove majstore? Istkani od vune, ručno – na tkalačkom stanu, razboju, bogato obojeni i obostrani, osebujni čiprovački ćilimi su spoj zanatstva i ... NastaviČiprovački ćilimi – kakva ljepota!→
Osnovna koncepcija Slogan kandidature grada Varne za Europsku prijestolnicu kulture je „Pristanište inspiracije / Port of Inspiration“. On sadržava ideju o dvama osnovnim elementima naše morske prijestolnice – o obali, pristaništu, tom zaštićenom području o kojem sanja svaki drski moreplovac, i o uzletu nadahnuća. Osnovno težište kandidature Varne je stvaranje povjerenja kroz kulturu. Povjerenje ... NastaviVarna – morska prijestolnica Bugarske i kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2019.→
„Еt pius est patriae facta referre labor” „Divan je napor opisati povijest Domovine” Ovidije, Tristia, ІІ. knjiga, stih 322 Događaj kojeg želim da se prisjetimo jest smrt cara Samuila, uzrokovana porazom bugarske vojske u Belasičkoj bitci. Na prvi pogled, nije teško sažeto i jasno pričati o jednoj izgubljenoj bitci i o smrti ... Nastavi1000 godina od bitke kod sela Ključ (Belasičke) i smrti bugarskog cara Samuila→
Osnovna koncepcija Slogan pod kojim se Plovdiv, najstariji živući grad u Europi, kandidira za naslov Europske prijestolnice kulture 2019. g. je „Plovdiv zajedno“. Na logotipu „Plovdiv Together 2019.“, riječ together ispisana je šarenim bojama, simbolizirajući raznolikost, i zaobljenim, mekim slovima, od kojih svako postaje dio sljedećeg i koja pozivaju na dobru volju i prijateljstvo. ... NastaviPlovdiv – „Grad od Boga stvoren u trenutku sunčeva raspoloženja“→
Pod pokroviteljstvom gradonačelnika, g. Milana Bandića, 14. rujna, u parku Zrinjevac održala se svečanost obilježavanja Dana nacionalnih manjina Grada Zagreba. Svečanu proslavu otvorio je g. Zoltan Balaž Piri, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, a prisutne je u ime gradonačelnika pozdravila njegova zamjenica gđa Vesna Kusin. Manifestacija pripadnika nacionalnih manjina hrvatskog ... NastaviDan nacionalnih manjina grada Zagreba→
Sofija, Plovdiv, Varna, Veliko Trnovo – ova četiri prekrasna bugarska grada nominirana su za sudjelovanje u natjecanju za Europsku prijestolnicu kulture 2019. godine. Suglasno Odluci 1622/2006. g. /EO, Bugarska i Italija pozvane su da odaberu gradove (po jedan iz svake zemlje), koji će dobiti naslov „Europska prijestolnica kulture“ za 2019. g. U našem časopisu ... NastaviEuropska prijestolnica kulture 2019.→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
