Zahvaljujući Uredu za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske i našim skromnim naporima, realizirali smo davno planiranu i dugo raspravljanu ideju. Prelistajte ga pažljivo, potražite nešto za sebe, preporučite ga bliskim osobama i poznanicima. Ako osjetite barem dijelić ljubavi i želje s kojima smo stvarali Rodnu riječ, preispitate li svoj osjećaj pripadnosti jednoj velikoj kulturi, ponosnom ... NastaviRodna riječ - glasilo nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj→
Autor: Diana Glasnova • Ove se godine obilježava dvije stotine godina od rođenja jednog od najvažnijih bugarskih renesansnih ikonopisaca – Zaharija Zografa. Od svoje rane mladosti učio je crtati ikone od svog oca Hriste Dimitrova, utemeljitelja Samokovske umjetničke škole. Od djetinjstva je bio zaljubljen u djevojčicu Hristijaniju, koja je živjela u susjedstvu, u domu bogatog ... NastaviZahari, ikonopisac - Zahari, grešnik…→
Autor: Marija Ivanova • Christo – pod tim je imenom poznat umjetnik bugarskog podrijetla Hristo Javašev. U svijetu se pročuo nakon “umatanja” Reichstaga, “umatanja” pariškog mosta Pont-Neuf, dijela australske obale, po žutim i plavim šatorima u američkoj i japanskoj dolini, po ZavjesamaVratnicama u Central Parku, i nakon još mnogo drugih veličanstvenih i umjetničkih projekata. Danas ... NastaviO Christi...→
Autor: Diana Glasnova • „…i šaputali su tiho, glasa sve slabija: Kako te silno ljubim, Bugarsko mila!“ Ovim stihom iz pjesme „Braća Miladinovi“, iz ciklusa „Ep o zaboravljenima“, narodni pjesnik Ivan Vazov opisuje posljednje trenutke života braće Dimitra i Konstantina Miladinova. Vazov je pogriješio samo u jednome – bugarski narod nije zaboravio djela dvojice braće. ... NastaviBraća Miladinovi→
Autor: Diana Glasnova • Gotovo nezamjetno smo došli do četvrte u nizu Književne gostoprimnice. U dvorani Društva hrvatskih književnika 23. travnja 2010., gostovali su pjesnik Petko Bratinov, dopredsjednik Društva pisaca Bugarske i novinar i pisac Dimitar Šumnaliev. U punoj dvorani njihovo stvaralaštvo predstavili su Ana Vasung i Marijana Bijelić, s Katedre za bugarski jezik i ... NastaviČetvra književna gostoprimnica→
Autor: Georgi Evtimov • Vangelia Pandeva Gušterova. Na prvi pogled posebno bugarsko ime, ali nije baš tako. Znate li o kome je riječ? To je pravo ime Babe Vange – kako je poznata u nas, a i u cijelome svijetu vidovnjakinja iz Petriča. Ovu priču o neobičnoj Bugarki počet ću s jednim događajem. Dan je ... NastaviProročica iz Petriča→
Autor: Diana Glasnova • Emil Andrejev rođen je 1. rujna 1956. g. u Lomu. Završio je englesku filologiju. Radio je kao učitelj, novinar, prevoditelj i predavač engleskog jezika na Bogoslovnom fakultetu Sofijskog sveučilišta. Autor je zbirke pripovijedaka «Priče iz Loma» (1996.),»Kasna secesija» (1998.), «Otok pijanaca» (1999.), romana «Staklena rijeka» (2004., nagrada Fondacije Vick za najbolji ... NastaviRazgovor s piscem Emilom Andrejevim→
Autor: Diana Glasnova • Rumen Leonidov rođen je 17. svibnja 1953. g. u Sofiji. Završio je bugarsku filologiju na sveučilištu «Paisij Hilendarski» u Plovdivu. Bio je urednik mnogih književnih izdanja: »Baklja», «Bugarski mjesečnik», «Glas», «Književni vjesnik» i dr. Autor je 8 pjesničkih zbirki: «Upozorenje» (1977.), «I oganj se sjeća iskre» (1982.), «Velik i malen» (1990.), ... NastaviRazgovor s pjesnikom Rumenom Leonidovim→
Autor: Diana Glasnova • Zračna luka La Guardia. New York. Koliko ljudi! Svih boja kože. Čuju se svi jezici svijeta. Pročitala sam da godišnje ovuda prođe 23 milijuna putnika. Tri puta više nego što Bugarska ima stanovnika! Sigurna sam da 90 posto tih putnika ni ne zna gdje se na kugli zemaljskoj nalazi moja domovina. ... NastaviAsen Jordanov - Bugarski otisak na američkom nebu→
Autor: Marija Ivanova • Znate li koja je najstarija institucija koja i do danas postoji u Bugarskoj? Institucija koju su prije Oslobođenja od turskog ropstva osnovali napredni Bugari, shvaćajući potrebu za čimbenikom ujedinjavanja bugarske znanosti i prosvjete? Ta institucija je Bugarska akademija znanosti – BAN (Българската академия на науките), osnovana kao Bugarsko književno društvo. 2009. ... NastaviHram znanosti→
Autor: Georgi Penkov • Za neke je Teodosij Spasov virtuozni jazz glazbenik, za druge – jedan od posljednjih čuvara nacionalnog folklora i kulture, a za treće – istinski simbol svega bugarskog. Ime talentiranog glazbenika poznato je mnogim naraštajima Bugara, a zapisi njegovih izvedbi objavljeni su po cijelome svijetu. Uistinu, čovjek teško može ostati ravnodušan kad ... NastaviPutovanje s Teodosijem→
“Georgi i leptiri” je najuspješniji bugarski dokumentarni film. Dobitnik je velike nagrade “Silver Wolf” (Srebrni vuk) u Amsterdamu. “Georgi i leptiri“ je priča o čovjeku i njegovom snu. Priča prati liječnika Georgija Lulčeva – psihijatra, neurologa, administratora, ljubitelja kuhanja, poduzetnika i direktora “Doma za odrasle osobe s mentalnom retardacijom”. A njegov san je da u ... NastaviDokumentarni film - Georgi i leptiri (2004)→
U klubu Društva hrvatskih književnika u Zagrebu, 27. svibnja održao se drugi susret štovatelja bugarske književnosti i suvremenih bugarskih autora . U okviru Književne gostoprimnice sofijskog Narodnog centra za kulturu « Dr. Petar Beron » gostovali su pisci Donka Petrunova i prof. Valeri Stefanov . Organizaciju susreta istaknutih bugarskih autora sa zagrebačkom publikom ponovno su ... NastaviDruga književna gostoprimnica→
Prostorije Kluba Društva hrvatskih književnika bile su 27. veljače premalene da bi primile sve poklonike bugarske književnosti. U okviru Književne gostoprimnice sofijskog Narodnog centra za kulturu «Dr. Petar Beron» gostovali su bugarski pisac Anton Dončev i pjesnikinja Nadežda Zaharijeva. U prepunoj dvorani su po prvi puta poslije više od polovice stoljeća u hrvatskoj prijestolnici predstavljeni ... NastaviPrva književna gostoprimnica u Zagrebu→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
