Kad netko spomene ime velikog bugarskog slikara Vladimira Dimitrova-Majstora, pred očima mi je uvijek lelujavo, zrelo, žuto klasje pšenice. Ili vidim povijene grane, prepune crvenih jabuka. Ili mi se osmjehuju lijepe mlade Bugarke u narodnim nošnjama. Sjećam se i jedne od čitanki u osnovnoj školi, na čijim koricama je bio dio Majstorove slike „Djevojka s ... Nastavi130. obljetnica rođenja slikara Vladimira Dimitrova - Majstora→

Prema anketama talijanskih i stranih novinara, Leonardo Da Vinci je najveća ličnost Italije svih vremena. I nekako se posve prirodnim čini da putnike ispred središnje rimske zračne luke Fiumicino, jedne od najprometnijih u Europi, pozdravlja Leonardova statua. Visoko uzdignutom lijevom rukom pokazuje prema nebu, a na dlanu desne drži maketu svog letačkog stroja. U Italiji, ... NastaviAsen Pejkov, kipar kojeg životne nedaće nisu zaobilazile→

29. listopada 2012. g., Sofija U jesensko jutro, središtem Sofije teško je odzvanjao zvuk crkvenog svečanog zvona. Bilo je to veliko zvono crkve, spomenika kulture „ Sv. Aleksandar Nevski“. Njegov je veličanstveni zvuk nekoliko minuta lebdio ponad ljudi, automobila i okolnih zgrada-simbola grada – Sofijskog sveučilišta, Nacionalne knjižnice, Umjetničke akademije. Uslijedio je trenutak tišine, a ... NastaviPatrijaršijska katedrala „Sv. Aleksandar Nevski“, 100 godina→

Ove godine navršava se 135 godina od rođenja Elina Pelina. Tim povodom, međutim, neću predstaviti njegovu biografiju. Jer, u jednom svom razgovoru za novine rekao je: „Mi, pisci, nemamo biografiju.“ Također, neću ni veličati njegova djela. „Kakva djela, hej! Ja nisam pisao djela“ – uzviknuo je posve prirodno i šaljivo Elin Pelin kad je Todor ... NastaviElin Pelin (1877. - 1949.)→

Godine 1762. – točno prije 250 godina, Paisij Hilendarski, svećenik sa Svete Gore, Atosa, završava svoju knjigu „Povijest slavjanob’lgarska“. Domoljubno nadahnuće je njezina najistaknutija osobina. Otac Paisij u svom tekstu navodi: „Silno sam zavolio bugarske ljude i domovinu i uložio sam veliki trud da bih iz različitih knjiga i povijesti uspio prikupiti i objediniti povijest ... Nastavi"Povijest slavjanob'lgarska" – četvrt tisućljeća→

O Vasilu Levskom ispisano je na tisuće uzvišenih riječi, na tisuće stranica sa zahvalama, tisuće uzbudljivih napisa. Njegove podvige veliča 150 spomenika u Bugarskoj i izvan njenih granica. Njegovim imenom nazivani su gradovi, ulice, knjižnice i škole, primjerice, bugarske škole u Valenciji, Kišinjevu, Las Vegasu, Londonu, Parizu i San Dijegu. Planinski vrh Levski na planini ... Nastavi"Ja sam Levski! Evo me, tu sam!"→

Diplomski rad Nikole Atanasova – Simfonija br. 1 u g-molu prva je bugarska simfonija. Ali godinu dana prije, 1911. g., za vrijeme studiranja Atanasov je skladao i Prvu bugarsku sonatu za klavir. Tako je grad Zagreb zauvijek ušao u povijest bugarske glazbe. Godine 1912. u Zagrebu jedan bugarski mladić piše svoj diplomski rad. Ali, umjesto ... Nastavi100 godina od skladanja Prve bugarske simfonije (Zagrebačke)→

„Kod Neške nema greške!“ – rima koja se godinama spominjala. A spominjala se kad je gimnastičarka Neška Robeva izvodila svoje vježbe na svjetskim prvenstvima, ponavljala se i kad su njezine „Zlatne djevojke“ postigle neviđeni uspjeh u povijesti sporta, ponavlja se i danas kad publika plješće umjetničkim spektaklima ove legende. „Željezna lady“ bugarske ritmičke gimnastike, kako ... NastaviNeška Robeva - portret→

(Sofija, 16. prosinca 2011.) U svečanoj dovorani Vojnog kluba u Sofiji vladala je živost. Bila je puna gostiju sa svih strana – bila je tu hrvatska veleposlanica u Bugarskoj, gđa Danijela Barišić, mnogo ljudi iz društvenog života, književnici, povjesničari, nakladnici, službeni predstavnici bugarskog Ministarstva obrane, građani koje je zanimala tema susreta. Među svima njima isticali ... Nastavi"Ratnici milosrđa"→

Ran Bosilek (Bosiljak) je nadimak Genča Stančeva Negencova, bugarskog pisca, pjesnika i prevoditelja. Rođen je 26. rujna 1886. g. u gradu Gabrovu. Maturirao je na poznatoj Aprilskoj gimnaziji u Gabrovu (1904.) i radio kao učitelj do 1908. g. Studirao je slavensku književnost i pravo na Sveučilištu u Sofiji (1908.-1910.), diplomirao pravo te doktorirao u Bruxellesu ... Nastavi125 godina od rođenja Rana Bosileka→

Ovoga ljeta, 17. kolovoza, veliki bugarski bas Nikola Gjuzelev navršio je 75 godina. Neka mu je sretno! Od svojih 75 godina, gotovo 45 ih je posvetio glazbi, operi, sceni. Iako je završio sa svojim stvaralačkim djelovanjem, njegovi poštovatelji pamte riječi mu: „Na sceni se osjećam nevjerojatno. Kao da sam rođen na njoj. Pjevanje je velika ... NastaviPjevanje je velika umjetnost kojoj i ja pripadam→

Autor: Naum Kaičev • Prije stoljeća i pol, glavni grad Hrvatske bio je domaćinom važnog kulturnog događaja. Njime se Zagreb uvrstio među one značajne europske gradove kao što su bili Carigrad, Bukurešt, Braila, Moskva, Pariz, Beograd i Beč, a koji su pripomogli rađanju i predstavljanju moderne bugarske nacije. Naravno, riječ je o poznatim „Български народни ... Nastavi150 godina “Bugarskih narodnih pjesama” braće Miladinov→