O Vasilu Levskom ispisano je na tisuće uzvišenih riječi, na tisuće stranica sa zahvalama, tisuće uzbudljivih napisa. Njegove podvige veliča 150 spomenika u Bugarskoj i izvan njenih granica. Njegovim imenom nazivani su gradovi, ulice, knjižnice i škole, primjerice, bugarske škole u Valenciji, Kišinjevu, Las Vegasu, Londonu, Parizu i San Dijegu. Planinski vrh Levski na planini ... Nastavi"Ja sam Levski! Evo me, tu sam!"→
Diplomski rad Nikole Atanasova – Simfonija br. 1 u g-molu prva je bugarska simfonija. Ali godinu dana prije, 1911. g., za vrijeme studiranja Atanasov je skladao i Prvu bugarsku sonatu za klavir. Tako je grad Zagreb zauvijek ušao u povijest bugarske glazbe. Godine 1912. u Zagrebu jedan bugarski mladić piše svoj diplomski rad. Ali, umjesto ... Nastavi100 godina od skladanja Prve bugarske simfonije (Zagrebačke)→
„Kod Neške nema greške!“ – rima koja se godinama spominjala. A spominjala se kad je gimnastičarka Neška Robeva izvodila svoje vježbe na svjetskim prvenstvima, ponavljala se i kad su njezine „Zlatne djevojke“ postigle neviđeni uspjeh u povijesti sporta, ponavlja se i danas kad publika plješće umjetničkim spektaklima ove legende. „Željezna lady“ bugarske ritmičke gimnastike, kako ... NastaviNeška Robeva - portret→
(Sofija, 16. prosinca 2011.) U svečanoj dovorani Vojnog kluba u Sofiji vladala je živost. Bila je puna gostiju sa svih strana – bila je tu hrvatska veleposlanica u Bugarskoj, gđa Danijela Barišić, mnogo ljudi iz društvenog života, književnici, povjesničari, nakladnici, službeni predstavnici bugarskog Ministarstva obrane, građani koje je zanimala tema susreta. Među svima njima isticali ... Nastavi"Ratnici milosrđa"→
Ran Bosilek (Bosiljak) je nadimak Genča Stančeva Negencova, bugarskog pisca, pjesnika i prevoditelja. Rođen je 26. rujna 1886. g. u gradu Gabrovu. Maturirao je na poznatoj Aprilskoj gimnaziji u Gabrovu (1904.) i radio kao učitelj do 1908. g. Studirao je slavensku književnost i pravo na Sveučilištu u Sofiji (1908.-1910.), diplomirao pravo te doktorirao u Bruxellesu ... Nastavi125 godina od rođenja Rana Bosileka→
Ovoga ljeta, 17. kolovoza, veliki bugarski bas Nikola Gjuzelev navršio je 75 godina. Neka mu je sretno! Od svojih 75 godina, gotovo 45 ih je posvetio glazbi, operi, sceni. Iako je završio sa svojim stvaralačkim djelovanjem, njegovi poštovatelji pamte riječi mu: „Na sceni se osjećam nevjerojatno. Kao da sam rođen na njoj. Pjevanje je velika ... NastaviPjevanje je velika umjetnost kojoj i ja pripadam→
Autor: Naum Kaičev • Prije stoljeća i pol, glavni grad Hrvatske bio je domaćinom važnog kulturnog događaja. Njime se Zagreb uvrstio među one značajne europske gradove kao što su bili Carigrad, Bukurešt, Braila, Moskva, Pariz, Beograd i Beč, a koji su pripomogli rađanju i predstavljanju moderne bugarske nacije. Naravno, riječ je o poznatim „Български народни ... Nastavi150 godina “Bugarskih narodnih pjesama” braće Miladinov→
Ove godine navršava se 150 godina otkako su u Zagrebu objavljene „Bugarske narodne pjesme“, Konstantina i Dimitra Miladinova, tiskane 1861. g. u tiskari A. Jakića. Povodom ovog važnog događaja za bugarsku folkloristiku i kulturu općenito, Nacionalna zajednica Bugara u Republici Hrvatskoj organizirala je 27. listopada 2011. g u Europskom domu u Zagrebu, Okrugli stol ... Nastavi150 godina od objavljivanja „Bugarskih narodnih pjesama“ Konstantina i Dimitra Miladinovih u Zagrebu→
Bugarski film “Svijet je velik, a spas čeka iza ugla” snimljen je po istoimenom bestseleru njemačkog pisca bugarskog porijekla Ilije Trojanova. Roman je izašao u dva izdanja u Njemačkoj – 1996. i 1999. (nakladnik: Carl Hanser Verlag, München), preveden je na 11 jezika, uključujući i bugarski (nakladnici: Narodna Kultura – 1997., Siela – 2008.). Osim ... NastaviFilm - Svijet je velik, a spas čeka iza ugla (2008)→
Zahvaljujući Uredu za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske i našim skromnim naporima, realizirali smo davno planiranu i dugo raspravljanu ideju. Prelistajte ga pažljivo, potražite nešto za sebe, preporučite ga bliskim osobama i poznanicima. Ako osjetite barem dijelić ljubavi i želje s kojima smo stvarali Rodnu riječ, preispitate li svoj osjećaj pripadnosti jednoj velikoj kulturi, ponosnom ... NastaviRodna riječ - glasilo nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj→
Autor: Diana Glasnova • Ove se godine obilježava dvije stotine godina od rođenja jednog od najvažnijih bugarskih renesansnih ikonopisaca – Zaharija Zografa. Od svoje rane mladosti učio je crtati ikone od svog oca Hriste Dimitrova, utemeljitelja Samokovske umjetničke škole. Od djetinjstva je bio zaljubljen u djevojčicu Hristijaniju, koja je živjela u susjedstvu, u domu bogatog ... NastaviZahari, ikonopisac - Zahari, grešnik…→
Autor: Marija Ivanova • Christo – pod tim je imenom poznat umjetnik bugarskog podrijetla Hristo Javašev. U svijetu se pročuo nakon “umatanja” Reichstaga, “umatanja” pariškog mosta Pont-Neuf, dijela australske obale, po žutim i plavim šatorima u američkoj i japanskoj dolini, po ZavjesamaVratnicama u Central Parku, i nakon još mnogo drugih veličanstvenih i umjetničkih projekata. Danas ... NastaviO Christi...→
Autor: Diana Glasnova • „…i šaputali su tiho, glasa sve slabija: Kako te silno ljubim, Bugarsko mila!“ Ovim stihom iz pjesme „Braća Miladinovi“, iz ciklusa „Ep o zaboravljenima“, narodni pjesnik Ivan Vazov opisuje posljednje trenutke života braće Dimitra i Konstantina Miladinova. Vazov je pogriješio samo u jednome – bugarski narod nije zaboravio djela dvojice braće. ... NastaviBraća Miladinovi→
Autor: Diana Glasnova • Gotovo nezamjetno smo došli do četvrte u nizu Književne gostoprimnice. U dvorani Društva hrvatskih književnika 23. travnja 2010., gostovali su pjesnik Petko Bratinov, dopredsjednik Društva pisaca Bugarske i novinar i pisac Dimitar Šumnaliev. U punoj dvorani njihovo stvaralaštvo predstavili su Ana Vasung i Marijana Bijelić, s Katedre za bugarski jezik i ... NastaviČetvra književna gostoprimnica→
Autor: Georgi Evtimov • Vangelia Pandeva Gušterova. Na prvi pogled posebno bugarsko ime, ali nije baš tako. Znate li o kome je riječ? To je pravo ime Babe Vange – kako je poznata u nas, a i u cijelome svijetu vidovnjakinja iz Petriča. Ovu priču o neobičnoj Bugarki počet ću s jednim događajem. Dan je ... NastaviProročica iz Petriča→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
