„Uvijek sam ja vrijedni, umom i srcem zdravi, osobito pako radeni, čisti i pošteni narod bugarski ljubio i štovao.“ Josip Juraj Strossmayer Uvažavanje i ljubav između biskupa Josipa Strossmayera i bugarskog naroda uzajamna je i neprolazna. Eto, i 200 godina poslije njegova rođenja nismo zaboravili njegov neprocjenjiv doprinos izgradnji i formiranju bugarske inteligencije poslije oslobođenja ... Nastavi200. OBLJETNICA ROĐENJA BISKUPA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA→
Ovo je, u jednom razgovoru prije nekoliko godina, povodom 24. svibnja, rekla svjetski poznata lingvistica, semiotičarka (semiotika – znanost o znakovima u komunikaciji među ljudima), psihoanalitičarka, književna kritičarka i romanistica prof. Julija Krsteva. A njoj se može vjerovati i moramo se ponositi našom pismenošću i kulturom, našim prinosom svjetskoj znanosti i našim visoko uvažavanima i ... NastaviPROF. JULIJA KRSTEVA: „BUGARSKA JE ZEMLJA KNJIŽEVNOSTI“→
Čiprovci su grad na sjeverozapadu Bugarske, smješten blizu granice sa Srbijom, a poznat po svojim prekrasnim čiprovačkim ćilimima. Što je tako jedinstveno u tim ćilimima da su po cijelome svijetu proslavili grad i njihove majstore? Istkani od vune, ručno – na tkalačkom stanu, razboju, bogato obojeni i obostrani, osebujni čiprovački ćilimi su spoj zanatstva i ... NastaviČiprovački ćilimi – kakva ljepota!→
Osnovna koncepcija Slogan kandidature grada Varne za Europsku prijestolnicu kulture je „Pristanište inspiracije / Port of Inspiration“. On sadržava ideju o dvama osnovnim elementima naše morske prijestolnice – o obali, pristaništu, tom zaštićenom području o kojem sanja svaki drski moreplovac, i o uzletu nadahnuća. Osnovno težište kandidature Varne je stvaranje povjerenja kroz kulturu. Povjerenje ... NastaviVarna – morska prijestolnica Bugarske i kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2019.→
Osnovna koncepcija Slogan pod kojim se Plovdiv, najstariji živući grad u Europi, kandidira za naslov Europske prijestolnice kulture 2019. g. je „Plovdiv zajedno“. Na logotipu „Plovdiv Together 2019.“, riječ together ispisana je šarenim bojama, simbolizirajući raznolikost, i zaobljenim, mekim slovima, od kojih svako postaje dio sljedećeg i koja pozivaju na dobru volju i prijateljstvo. ... NastaviPlovdiv – „Grad od Boga stvoren u trenutku sunčeva raspoloženja“→
Sofija, Plovdiv, Varna, Veliko Trnovo – ova četiri prekrasna bugarska grada nominirana su za sudjelovanje u natjecanju za Europsku prijestolnicu kulture 2019. godine. Suglasno Odluci 1622/2006. g. /EO, Bugarska i Italija pozvane su da odaberu gradove (po jedan iz svake zemlje), koji će dobiti naslov „Europska prijestolnica kulture“ za 2019. g. U našem časopisu ... NastaviEuropska prijestolnica kulture 2019.→
Moto kandidature glavnog grada Bugarske za Europsku prijestolnicu kulture 2019. g. je „Razmijeni Sofiju“. Razmjena je čin bez kojeg se ne može dogoditi ni kultura ni društveni život, gospodarstvo, povijest, turizam. Razmijeniti znači dijalog, znači partnerstvo, uzajamno uvažavanje i uzajamno poštovanje. Bez obzira koliko je zanimljiv i dinamičan neki kulturno-društveni program, on mora biti ... NastaviSofija, kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2019.→
Moto kandidature Velikog Trnova za Europsku prijestolnicu kulture 2019. g. je “Stvarajmo sreću!” On odražava vjeru građana da se stvaralaštvom, kulturom i umjetnošću može izgraditi ne samo materijalno blagostanje ljudi i društva, nego da se stvori i osjećaj sreće. Poruka kandidature stare bugarske prijestolnice jest da su kultura, umjetnost i obrazovanje vrijednosti s kojima ... NastaviVeliko Trnovo, kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2019.→
Brzo i neprimjetno prošlo je desetljeće od izlaska prvog broja časopisa „Rodna riječ“, glasila Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj. I evo, danas se s ponosom prisjećamo 2003. godine, godine u kojoj je objavljen prvi broj našeg časopisa. Na prvi pogled ništa neobično. Svaka manjinska zajednica u gradu Zagrebu ima svoju tiskovinu, pa ću se ... NastaviDeset godina časopisa "Rodna riječ"→
Nošnja starih Bugara, koja je u osnovna dva tona – bijelom i crnom (tamnosivom, smeđem, tamnocrvenom), na prvi pogled je vrlo jednostavna, no na toj savršenoj jednostavnosti boja napravljene su mnoge komponente muške nošnje. U mislima i vjerovanjima starih Bugara, muškarac je imao prvenstvo, i to stoga što je Bog prvo stvorio njega a ... NastaviČarolija bugarskih narodnih nošnji, II dio→
Čak i čitatelji koji nisu veliki ljubitelji operne umjetnosti sigurno znaju za jedno od najvećih svjetskih opernih kazališta – La Scalu u Milanu, Italija. Otvoreno je 3. kolovoza 1778. g. izvedbom opere Antonija Salierija Europa riconosciuta. Nakon 1830. godine La Scala postaje jedna od najpopularnijih opernih scena u Italiji i mjesto za premijere najpopularnijih talijanskih ... NastaviNadja Kovačeva, prva bugarska operna pjevačica na sceni La Scale→
Nošnje starih Bugara… Što one znače nama, njihovim potomcima? Za jedne to su odjevni predmeti pronađeni u staroj bakinoj škrinji. Za druge – uspomena i čar iz jednog prošlog vremena, vremena spokoja, harmonije, mudrosti i dobrote. Za znanstvenika, proučavatelja narodne kulture i umjetnosti, nošnje su složen sustav znakova koji određuju mjesto i ulogu čovjeka u ... NastaviČarolija bugarskih narodnih nošnji, I dio→
Bugari u Hrvatskoj ponovo imaju razlog za obilježavanje iznimne obljetnice. Godinu dana poslije obilježavanja 100. obljetnice stvaranja Prve bugarske simfonije (Zagrebačke) Nikole Atanasova, u studenome 2013. bit će 100 godina od rođenja velike operne umjetnice Marijane Radev. Marijana Radev je u Bugarskoj gotovo nepoznata i to stoga što je svu svoju stvaralačku karijeru gradila i ... NastaviJedna bugarska ruža za 100. obljetnicu rođenja Marijane Radev→
U bugarskoj povijesti mnogo je sudbonosnih trenutaka. U većini slučajeva nju su vodili zaslužni, snažni ljudi. Poslije kana Asparuha, osnivača bugarske države, neosporno je takav bio kan Boris (Bogor, Bogoris), koji je na bugarsko prijestolje došao 852. g. Sudbina je odredila da Boris obavi dva povijesna čina – pokrštavanje i prosvjećivanje bugarskog naroda. Ovi događaji ... NastaviCar Boris I. – pokrstitelj i prosvjetitelj→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
