Moto kandidature glavnog grada Bugarske za Europsku prijestolnicu kulture 2019. g. je „Razmijeni Sofiju“. Razmjena je čin bez kojeg se ne može dogoditi ni kultura ni društveni život, gospodarstvo, povijest, turizam. Razmijeniti znači dijalog, znači partnerstvo, uzajamno uvažavanje i uzajamno poštovanje.   Bez obzira koliko je zanimljiv i dinamičan neki kulturno-društveni program, on mora biti ... NastaviSofija, kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2019.→

Moto kandidature Velikog Trnova za Europsku prijestolnicu kulture 2019. g. je “Stvarajmo sreću!” On odražava vjeru građana da se stvaralaštvom, kulturom i umjetnošću može izgraditi ne samo materijalno blagostanje ljudi i društva, nego da se stvori i osjećaj sreće.   Poruka kandidature stare bugarske prijestolnice jest da su kultura, umjetnost i obrazovanje vrijednosti s kojima ... NastaviVeliko Trnovo, kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2019.→

Nošnja starih Bugara, koja je u osnovna dva tona – bijelom i crnom (tamnosivom, smeđem, tamnocrvenom), na prvi pogled je vrlo jednostavna, no na toj savršenoj jednostavnosti boja napravljene su mnoge komponente muške nošnje.   U mislima i vjerovanjima starih Bugara, muškarac je imao prvenstvo, i to stoga što je Bog prvo stvorio njega a ... NastaviČarolija bugarskih narodnih nošnji, II dio→

Čak i čitatelji koji nisu veliki ljubitelji operne umjetnosti sigurno znaju za jedno od najvećih svjetskih opernih kazališta – La Scalu u Milanu, Italija. Otvoreno je 3. kolovoza 1778. g. izvedbom opere Antonija Salierija Europa riconosciuta. Nakon 1830. godine La Scala postaje jedna od najpopularnijih opernih scena u Italiji i mjesto za premijere najpopularnijih talijanskih ... NastaviNadja Kovačeva, prva bugarska operna pjevačica na sceni La Scale→

Nošnje starih Bugara… Što one znače nama, njihovim potomcima? Za jedne to su odjevni predmeti pronađeni u staroj bakinoj škrinji. Za druge – uspomena i čar iz jednog prošlog vremena, vremena spokoja, harmonije, mudrosti i dobrote. Za znanstvenika, proučavatelja narodne kulture i umjetnosti, nošnje su složen sustav znakova koji određuju mjesto i ulogu čovjeka u ... NastaviČarolija bugarskih narodnih nošnji, I dio→

Bugari u Hrvatskoj ponovo imaju razlog za obilježavanje iznimne obljetnice. Godinu dana poslije obilježavanja 100. obljetnice stvaranja Prve bugarske simfonije (Zagrebačke) Nikole Atanasova, u studenome 2013. bit će 100 godina od rođenja velike operne umjetnice Marijane Radev. Marijana Radev je u Bugarskoj gotovo nepoznata i to stoga što je svu svoju stvaralačku karijeru gradila i ... NastaviJedna bugarska ruža za 100. obljetnicu rođenja Marijane Radev→

U bugarskoj povijesti mnogo je sudbonosnih trenutaka. U većini slučajeva nju su vodili zaslužni, snažni ljudi. Poslije kana Asparuha, osnivača bugarske države, neosporno je takav bio kan Boris (Bogor, Bogoris), koji je na bugarsko prijestolje došao 852. g. Sudbina je odredila da Boris obavi dva povijesna čina – pokrštavanje i prosvjećivanje bugarskog naroda. Ovi događaji ... NastaviCar Boris I. – pokrstitelj i prosvjetitelj→

Kad netko spomene ime velikog bugarskog slikara Vladimira Dimitrova-Majstora, pred očima mi je uvijek lelujavo, zrelo, žuto klasje pšenice. Ili vidim povijene grane, prepune crvenih jabuka. Ili mi se osmjehuju lijepe mlade Bugarke u narodnim nošnjama. Sjećam se i jedne od čitanki u osnovnoj školi, na čijim koricama je bio dio Majstorove slike „Djevojka s ... Nastavi130. obljetnica rođenja slikara Vladimira Dimitrova - Majstora→

Prema anketama talijanskih i stranih novinara, Leonardo Da Vinci je najveća ličnost Italije svih vremena. I nekako se posve prirodnim čini da putnike ispred središnje rimske zračne luke Fiumicino, jedne od najprometnijih u Europi, pozdravlja Leonardova statua. Visoko uzdignutom lijevom rukom pokazuje prema nebu, a na dlanu desne drži maketu svog letačkog stroja. U Italiji, ... NastaviAsen Pejkov, kipar kojeg životne nedaće nisu zaobilazile→

29. listopada 2012. g., Sofija U jesensko jutro, središtem Sofije teško je odzvanjao zvuk crkvenog svečanog zvona. Bilo je to veliko zvono crkve, spomenika kulture „ Sv. Aleksandar Nevski“. Njegov je veličanstveni zvuk nekoliko minuta lebdio ponad ljudi, automobila i okolnih zgrada-simbola grada – Sofijskog sveučilišta, Nacionalne knjižnice, Umjetničke akademije. Uslijedio je trenutak tišine, a ... NastaviPatrijaršijska katedrala „Sv. Aleksandar Nevski“, 100 godina→

Ove godine navršava se 135 godina od rođenja Elina Pelina. Tim povodom, međutim, neću predstaviti njegovu biografiju. Jer, u jednom svom razgovoru za novine rekao je: „Mi, pisci, nemamo biografiju.“ Također, neću ni veličati njegova djela. „Kakva djela, hej! Ja nisam pisao djela“ – uzviknuo je posve prirodno i šaljivo Elin Pelin kad je Todor ... NastaviElin Pelin (1877. - 1949.)→

Godine 1762. – točno prije 250 godina, Paisij Hilendarski, svećenik sa Svete Gore, Atosa, završava svoju knjigu „Povijest slavjanob’lgarska“. Domoljubno nadahnuće je njezina najistaknutija osobina. Otac Paisij u svom tekstu navodi: „Silno sam zavolio bugarske ljude i domovinu i uložio sam veliki trud da bih iz različitih knjiga i povijesti uspio prikupiti i objediniti povijest ... Nastavi"Povijest slavjanob'lgarska" – četvrt tisućljeća→