ЧЕСТИТА БАБА МАРТА! Баба Марта бързала,мартеници вързала:морави, зеленибели и червени. Първом на гората-да листят листата.И да дойдат всичките:щъркелите, птичките,първият певец,Косер хубавец. После на градините-да цъфтят гиргинитеи латинки алени,и божури шарени.Ябълки да зреят,круши да жълтеят. А пък на дечицатавърза на ръчицатамартеници чуднисъс ресни червени,да са ранобудни,да растат засмени.
ЯНА ЯЗОВА – ПО СТРЪМНИЯ ПЪТ КЪМ ГОЛГОТА През 1982 г. във вестник “Пулс”, излиза статиятана писателя Георги Томалевски “За един неиздаден роман, посветен на Левски”. Той разказва как двамата с Димитър Талев са написали рецензията за романа и по този начин предотвратява издаването на “Левски” от Николай Хайтов като негово авторско дело. След избухналия ... NastaviБЪЛГАРСКИ МАЙСТОРИ НА СЛОВОТО...→
I HLADNA I ZDRAVA JUHA ZA VRUĆE DANE Sastojci: 1-2 krastavca (salatar) 500 g (2 ½ šalice) čvrstog jogurta (ili kiselog mlijeka) 2-3 češnja češnjaka 1-2 žlice ulja 1/2 šalice oraha 1 vezica kopra sol i ocat po ukusu Priprema: Promiješanom čvrstom jogurtu (kiselom mlijeku) dodamo prethodno u drvenom mužaru istučen češnjak (ili protisnut), nasjeckane ... NastaviTARATOR - TRADICIONALNA BUGARSKA HLADNA JUHA→
41. VEČERI NA GRIČU petak, 1. srpnja 2022., Atrij Galerije Klovićevi dvori u 21:00 Bulgaria meets Croatia večer tradicionalne, klasične i jazz glazbe FILIP NOVOSEL, tambura/brač TIHOMIR HOJSAK, kontrabas THEODOSII SPASSOV, kaval https://theodosiispassov.com/bg/ https://theodosiispassov.com/en/
Za sve Bugare, ovo je dan ponosa i radosti, jer slova su naš identitet i naš doprinos raznolikosti europske kulture. Ona su bugarsko kulturno nasljeđe koje je naša država očuvala od davnih stoljeća pa sve do danas. Ovaj praznik, 24. svibnja, bugarski je praznik s najduljom tradicijom obilježavanja – već 200 godina Bugarska slavi dan Svete ... Nastavi24. SVIBANJ - DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI→
“СЛОВОТО, ЩО КЪРМИ ДУШИТЕ ЧОВЕШКИ” Има един ден светъл ден в годината, изпълнен със слънце, цветя и музика. Има един сияен ден, в който цял народ свива венци пред ликовете на Светите братя Кирил и Методий. Има един тържествен ден в годината, в който празнуваме българските букви и слово. “Словото, що кърми душите човешки, що ... NastaviЧЕСТИТ ПРАЗНИК, 24 МАЙ!→
Зларин, 10 април 1922 г. – Стубичке Топлице, 25 октомври 2010 г. МАЙКА ЧОВЕШКА По-добре черна зима да беше родила, майко моя, а не мене. Да беше родила мечка в бърлога, змия в леговище. И по-добре камък да бе целунала вместо лицето ми, по-добре с виме да ме е кърмил звяр, отколкото жена. Птица да ... NastaviСТОГОДИШНИНА ОТ РОЖДЕНИЕТО НА ВЕСНА ПАРУН→
Преди 80 години, през ноември 1941 г., излиза от печат първият том на първата хърватска енциклопедия, дотогава най-амбициозният и сериозен проект на хърватската енциклопедистика. Системната работа по енциклопедията започва през 1939 г. като частна инициатива, приветствана от влиятелната литературно-научна и просветителска институция „Матица хърватска“, а след това с подкрепата на новосъздадената Бановина Хърватия. За значението ... Nastavi80 ГОДИНИ ОТ ПЪРВАТА ХЪРВАТСКА ЕНЦИКЛОПЕДИЯ И ПРИНОСЪТ НА БЪЛГАРСКИТЕ УЧЕНИ→
Dora Gabe, bugarska pjesnikinja, rođena je 28. kolovoza 1888. g. u selu Harmanlik, Varnenski kotar. Kćer je Petra Gabea, doseljenika iz Rusije, publicista i javnog djelatnika. Gimnaziju je završila u Varni, upisala prirodne znanosti na Sofijskom sveučilištu, studirala francusku filologiju u Ženevi i u Grenoblu (1905. – 1906. g.). Učiteljica francuskog jezika bila je ... NastaviDORA GABE: "SVIJET JE MOJ, SVIJET JE MOJ OGROMAN I OTVOREN"→
Prof. dr. sc. Vasja Velinova Centar za slavensko-bizantska istraživanja “Ivan Dujčev” pri Sofijskom sveučilištu „Sv. Kliment Ohridski“ Misija osnivača slavenske azbuke i Prvoučitelja Slavena, svetih Ćirila i Metoda u Velikoj Moravskoj okončana je neuspjehom, jer nije imala aktivnu potporu tamošnje svjetovne vlasti. Nakon što je Svatopluk 871. g. uzurpirao vlast u državi, proglasio se kraljem, ... NastaviOHRIDSKA KNJIŽEVNA ŠKOLA – SREDIŠTE KNJIŽEVNOSTI I DUHOVNOG OBRAZOVANJA U PRVOM BUGARSKOM CARSTVU→
KLOTILDA CVETIŠIĆ-KRENEIS Hrvatska pedagoginja, ravnateljica Prve ženske gimnazije u Sofiji Na inicijativu prof. Marina Drinova, u ljeto 1878. g., Odjel za javno obrazovanje i crkvene poslove ruske privremene uprave usvojio je „Privremeni statut javnih škola“. Njime se reguliralo obrazovanje na tri razine i otvaranje nekoliko državnih škola, uključujući dvije srednje škole za djevojke – u ... NastaviPRIJATELJI BUGARSKE - KLOTILDA CVETIŠIĆ-KRENEIS→
POZDRAVNA RIJEČ MINISTRA OBRAZOVANJA I ZNANOSTI, KRASIMIRA VALČEVA, POVODOM 24. SVIBNJA, DANA BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKOGA PISMA Poštovane dame i gospodo! Poštovani nastavnici, znanstvenici, kulturni djelatnici, književnici! Draga djeco, učenici i studenti! 24. svibanj je datum kojemu nije potrebno pojašnjavati razloge njegova mjesta u našoj povijesti. To je datum koji u sebi ... Nastavi„PRED NAMA ĆE SVIJETLITI SLOVA, DA NAS ČUVAJU I DA NAS VODE!→
Bugari svake godine u svibnju pjevaju jednu pjesmu: Naprijed, narode preporođeni! Datum kad se ova pjesma čuje svugdje gdje ima Bugara je 24. svibnja – kad se obilježuje Dan bugarske prosvjete i kulture i slavenske pismenosti. Dan koji slavi djelo Ćirila i Metoda – stvoritelja glagoljice. Razlog nacionalnom ponosu je što je proslava Ćirila i Metoda ... Nastavi24. SVIBNJA – DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI→
Našoj dragocjenoj domovini potrebni su ljudi dostojni voditi je putem napretka, kako bismo mogli biti ravnopravni s ostalim europskim narodima. (Vasil Levski) Prvoga studenoga Bugarska slavi Dan narodnih buditelja -književnika i prosvjetitelja, boraca za nacionalno oslobođenje, koji su izgradili i sačuvali duhovne vrijednosti i nacionalnu svijest Bugara. Među imenima najpoštovanijih nacionalnih vođa su sveti Ivan ... NastaviSRETAN DAN NARODNIH BUDITELJA!→
„Raste, ali ne stari“ – ovo je slogan o Sofiji i najtočnije opisuje razvoj grada od 3. travnja 1879. g., kad je odabran da bude prijestolnicom Kneževine Bugarske,do danas. Grad je smješten u središnjem dijelu zapadne Bugarske, u sofijskoj kotlini, a okružen je planinama: Vitošom na jugu, Ljulinom na zapadu i Starom planinom na sjeveru. Arhivi ... NastaviSOFIJA - 140 GODINA PRIJESTOLNICA BUGARSKE→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
