GRADSKA LOŽA NARODNOG MUZEJA GRADA ZADRA, NARODNI TRG 2 Zdravko Jončev (1938. – 2025.) Zdravko Jončev pripadao je generaciji plovdivskih umjetnika, uz Joana Levieva, Dimitra Kirova, Georgija Božilova, Enča Pironkova, koji su svojom kreativnom prisutnošću pridonijeli slavi Plovdiva kao grada jedinstvene umjetničke atmosfere. Bio je član Saveza bugarskih umjetnika. Njegov otac – Dimitar Jončev, jedan ... NastaviZADAR, 5. OŽUJKA 2025., u 18 sati→
U subotu, 1. ožujka, s početkom u 10:00 sati, u Knjižnici i čitaonici Dugave, održat će se radionica izrade tradicionalnih bugarskih martenica i surovački. Knjižnica i čitaonica Dugave već tradicionalno svoju čitaonicu ustupa Društvu za organiziranje ove radionice. Uz učenike i nastavnike Bugarske nedjeljne škole „Ivan Vazov“ iz Zagreba, martenice i surovačke će izrađivati i ... NastaviRADIONICA IZRADE MARTENICA!→
U petak, 21. veljače, na svečanosti povodom 150. obljetnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, g. Rašku Ivanovu, predsjedniku Nacionalne zajednice Bugare u Republici Hrvatskoj uručena je zahvalnica za dugogodišnju potporu i suradnju. Zahvalnica je uručena i veleposlanici Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj gđi Ivi Krulevoj. Događaj je popratila i dopisnica Bugarske telegrafske agencije iz Zagreba, ... NastaviZAHVALNICA NACIONALNOJ ZAJEDNICI BUGARA U REPUBLICI HRVATSKOJ→
U četvrtak, 20. veljače 2025. u Društvu hrvatskih književnika (DHK) predstavljen je Bugarsko-hrvatski rječnik koji sadržava 30 800 leksikografski obrađenih bugarskih leksema, autora Milana Nosića, hrvatskog jezikoslovca, onomastičara, sociolingvista, ortoepičara i bohemista iz Rijeke. Rječnik je objavljen u nakladi izdavačke kuće “Alfa” i Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj. O Rječniku su govorili predsjednik Nacionalne zajednice Bugara ... NastaviPredstavljen Bugarsko-hrvatski rječnik→
VIŠE O RJEČNIKU I MOGUĆNOSTIMA KUPNJE MOŽETE SAZNATI NA MREŽNIM STRANICAMA NAKLADNIČKE KUĆE “ALFA” Autor o ustroju Rječnika: Uvidom u bugarsku i hrvatsku leksikografiju može se uočiti da do sada nije u tim dvjema slavenskim zemljama objavljen nijedan bugarsko-hrvatski ni hrvatsko-bugarski rječnik. Ovaj bugarsko-hrvatski rječnik sadržava 30.800 leksikografski obrađenih bugarskih leksema i može za neko ... NastaviBUGARSKO-HRVATSKI RJEČNIK / БЪЛГАРСКО-ХЪРВАТСКИ РЕЧНИК→
Dana 9. rujna 2024.g. napustio nas je kipar Konstantin Kostov, zamjenik predsjednika Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj. Neobična narav ovog čovjeka, koji se nikada nije predavao životnim poteškoćama, vodila ga je kroz mnogobrojne susrete s običnim i neobičnim ljudima, putovanja i mukotrpan rad na području kiparstva i restauriranja spomenika kulture. Mnogo svog vremena posvetio ... NastaviKONSTANTIN KOSTOV - IN MEMORIAM→
ЧЕСТИТА БАБА МАРТА! Баба Марта бързала,мартеници вързала:морави, зеленибели и червени. Първом на гората-да листят листата.И да дойдат всичките:щъркелите, птичките,първият певец,Косер хубавец. После на градините-да цъфтят гиргинитеи латинки алени,и божури шарени.Ябълки да зреят,круши да жълтеят. А пък на дечицатавърза на ръчицатамартеници чуднисъс ресни червени,да са ранобудни,да растат засмени.
ЯНА ЯЗОВА – ПО СТРЪМНИЯ ПЪТ КЪМ ГОЛГОТА През 1982 г. във вестник “Пулс”, излиза статиятана писателя Георги Томалевски “За един неиздаден роман, посветен на Левски”. Той разказва как двамата с Димитър Талев са написали рецензията за романа и по този начин предотвратява издаването на “Левски” от Николай Хайтов като негово авторско дело. След избухналия ... NastaviБЪЛГАРСКИ МАЙСТОРИ НА СЛОВОТО...→
I HLADNA I ZDRAVA JUHA ZA VRUĆE DANE Sastojci: 1-2 krastavca (salatar) 500 g (2 ½ šalice) čvrstog jogurta (ili kiselog mlijeka) 2-3 češnja češnjaka 1-2 žlice ulja 1/2 šalice oraha 1 vezica kopra sol i ocat po ukusu Priprema: Promiješanom čvrstom jogurtu (kiselom mlijeku) dodamo prethodno u drvenom mužaru istučen češnjak (ili protisnut), nasjeckane ... NastaviTARATOR - TRADICIONALNA BUGARSKA HLADNA JUHA→
41. VEČERI NA GRIČU petak, 1. srpnja 2022., Atrij Galerije Klovićevi dvori u 21:00 Bulgaria meets Croatia večer tradicionalne, klasične i jazz glazbe FILIP NOVOSEL, tambura/brač TIHOMIR HOJSAK, kontrabas THEODOSII SPASSOV, kaval https://theodosiispassov.com/bg/ https://theodosiispassov.com/en/
Za sve Bugare, ovo je dan ponosa i radosti, jer slova su naš identitet i naš doprinos raznolikosti europske kulture. Ona su bugarsko kulturno nasljeđe koje je naša država očuvala od davnih stoljeća pa sve do danas. Ovaj praznik, 24. svibnja, bugarski je praznik s najduljom tradicijom obilježavanja – već 200 godina Bugarska slavi dan Svete ... Nastavi24. SVIBANJ - DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI→
“СЛОВОТО, ЩО КЪРМИ ДУШИТЕ ЧОВЕШКИ” Има един ден светъл ден в годината, изпълнен със слънце, цветя и музика. Има един сияен ден, в който цял народ свива венци пред ликовете на Светите братя Кирил и Методий. Има един тържествен ден в годината, в който празнуваме българските букви и слово. “Словото, що кърми душите човешки, що ... NastaviЧЕСТИТ ПРАЗНИК, 24 МАЙ!→
Зларин, 10 април 1922 г. – Стубичке Топлице, 25 октомври 2010 г. МАЙКА ЧОВЕШКА По-добре черна зима да беше родила, майко моя, а не мене. Да беше родила мечка в бърлога, змия в леговище. И по-добре камък да бе целунала вместо лицето ми, по-добре с виме да ме е кърмил звяр, отколкото жена. Птица да ... NastaviСТОГОДИШНИНА ОТ РОЖДЕНИЕТО НА ВЕСНА ПАРУН→
Преди 80 години, през ноември 1941 г., излиза от печат първият том на първата хърватска енциклопедия, дотогава най-амбициозният и сериозен проект на хърватската енциклопедистика. Системната работа по енциклопедията започва през 1939 г. като частна инициатива, приветствана от влиятелната литературно-научна и просветителска институция „Матица хърватска“, а след това с подкрепата на новосъздадената Бановина Хърватия. За значението ... Nastavi80 ГОДИНИ ОТ ПЪРВАТА ХЪРВАТСКА ЕНЦИКЛОПЕДИЯ И ПРИНОСЪТ НА БЪЛГАРСКИТЕ УЧЕНИ→
Dora Gabe, bugarska pjesnikinja, rođena je 28. kolovoza 1888. g. u selu Harmanlik, Varnenski kotar. Kćer je Petra Gabea, doseljenika iz Rusije, publicista i javnog djelatnika. Gimnaziju je završila u Varni, upisala prirodne znanosti na Sofijskom sveučilištu, studirala francusku filologiju u Ženevi i u Grenoblu (1905. – 1906. g.). Učiteljica francuskog jezika bila je ... NastaviDORA GABE: "SVIJET JE MOJ, SVIJET JE MOJ OGROMAN I OTVOREN"→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
