ЯНА ЯЗОВА – ПО СТРЪМНИЯ ПЪТ КЪМ ГОЛГОТА През 1982 г. във вестник “Пулс”, излиза статиятана писателя Георги Томалевски “За един неиздаден роман, посветен на Левски”. Той разказва как двамата с Димитър Талев са написали рецензията за романа и по този начин предотвратява издаването на “Левски” от Николай Хайтов като негово авторско дело. След избухналия ... NastaviБЪЛГАРСКИ МАЙСТОРИ НА СЛОВОТО...→
Преди 80 години, през ноември 1941 г., излиза от печат първият том на първата хърватска енциклопедия, дотогава най-амбициозният и сериозен проект на хърватската енциклопедистика. Системната работа по енциклопедията започва през 1939 г. като частна инициатива, приветствана от влиятелната литературно-научна и просветителска институция „Матица хърватска“, а след това с подкрепата на новосъздадената Бановина Хърватия. За значението ... Nastavi80 ГОДИНИ ОТ ПЪРВАТА ХЪРВАТСКА ЕНЦИКЛОПЕДИЯ И ПРИНОСЪТ НА БЪЛГАРСКИТЕ УЧЕНИ→
Dora Gabe, bugarska pjesnikinja, rođena je 28. kolovoza 1888. g. u selu Harmanlik, Varnenski kotar. Kćer je Petra Gabea, doseljenika iz Rusije, publicista i javnog djelatnika. Gimnaziju je završila u Varni, upisala prirodne znanosti na Sofijskom sveučilištu, studirala francusku filologiju u Ženevi i u Grenoblu (1905. – 1906. g.). Učiteljica francuskog jezika bila je ... NastaviDORA GABE: "SVIJET JE MOJ, SVIJET JE MOJ OGROMAN I OTVOREN"→
Krajem 2020. g. Bugarska nekoliko puta nije dala svoju suglasnost za početak pregovora o ulasku Republike Sjeverne Makedonije u Europsku Uniju. Osnovni argument tomu je sustavno nepridržavanje Skopja Dogovora o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i suradnji između dviju država potpisanog 1. kolovoza 2017. g. Sofija je ukazala na otvorene probleme oko mnogih krivotvorina povijesne prošlosti, o ... NastaviO JEZIČNOM SPORU IZMEĐU BUGARSKE I SJEVERNE MAKEDONIJE→
KLOTILDA CVETIŠIĆ-KRENEIS Hrvatska pedagoginja, ravnateljica Prve ženske gimnazije u Sofiji Na inicijativu prof. Marina Drinova, u ljeto 1878. g., Odjel za javno obrazovanje i crkvene poslove ruske privremene uprave usvojio je „Privremeni statut javnih škola“. Njime se reguliralo obrazovanje na tri razine i otvaranje nekoliko državnih škola, uključujući dvije srednje škole za djevojke – u ... NastaviPRIJATELJI BUGARSKE - KLOTILDA CVETIŠIĆ-KRENEIS→
Dana 3. ožujka 1878. godine potpisan je Sanstefanski (preliminarni) mirovni ugovor. Njime konačno završava osmanska vladavina u Bugarskoj. Teritorij oslobođene zemlje određen je prema velikom opsegu Bugarske egzarhije i etničkom sastavu stanovništva. Datum nacionalnog praznika, 3. ožujka, simbol je ne samo oslobođene, nego i ujedinjene Bugarske. Simbol nepokorene, snažne nacije velikih mogućnosti, koja može imati ... NastaviTREĆI OŽUJKA – NACIONALNI PRAZNIK REPUBLIKE BUGARSKE→
Bugari svake godine u svibnju pjevaju jednu pjesmu: Naprijed, narode preporođeni! Datum kad se ova pjesma čuje svugdje gdje ima Bugara je 24. svibnja – kad se obilježuje Dan bugarske prosvjete i kulture i slavenske pismenosti. Dan koji slavi djelo Ćirila i Metoda – stvoritelja glagoljice. Razlog nacionalnom ponosu je što je proslava Ćirila i Metoda ... Nastavi24. SVIBNJA – DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI→
„Raste, ali ne stari“ – ovo je slogan o Sofiji i najtočnije opisuje razvoj grada od 3. travnja 1879. g., kad je odabran da bude prijestolnicom Kneževine Bugarske,do danas. Grad je smješten u središnjem dijelu zapadne Bugarske, u sofijskoj kotlini, a okružen je planinama: Vitošom na jugu, Ljulinom na zapadu i Starom planinom na sjeveru. Arhivi ... NastaviSOFIJA - 140 GODINA PRIJESTOLNICA BUGARSKE→
RAZGOVOR S g. RAŠKOM IVANOVIM, PREDSJEDNIKOM NACIONALNE ZAJEDNICE BUGARA U REPUBLICI HRVATSKOJ – Gospodine Ivanov, ove se godine navršava 20 godina od osnivanja Nacionalne zajednice Bugara u Hrvatskoj. Vi ste pokretač i osnivač zajednice. Molim Vas, recite našim čitateljima kako je došlo do osnivanja Zajednice registrirana i kakve ste si tada ciljeve postavili? – ... Nastavi20 GODINA NACIONALNE ZAJEDNICE BUGARA U HRVATSKOJ→
STOJAN GANČEV STOJANOV Krajem 2018. godine oprostili smo se od člana Nacionalne zajednice Bugara u Hrvatskoj i dugogodišnjeg predsjednika Bugarske crkvene općine – od našega Stojana. Hvala mu na ljubavi, na svemu što je učinio za Bugare, na svim riječima potpore i ohrabrenja koje nam je upućivao. Ostala su nam lijepa sjećanja na njega i ... NastaviIN MEMORIAM→
U Hrvatskoj teško da postoji netko a da nije čuo za stvaralaštvo Ivana Zajca. Ali, malo njih znade o njegovoj velikoj naklonjenosti bugarskome narodu, njegovim pjesmama i vojnim koračnicama, što su se zauvijek sačuvale u bugarskoj glazbenoj riznici. Osim uskomu krugu muzikologa – u Bugarskoj i u Hrvatskoj, Zajčev utjecaj na formiranje bugarske skladateljske ... NastaviIVAN ZAJC – SKLADATELJ KOJEG SU BUGARI OBOŽAVALI→
Danas, 3. srpnja, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svečano je otvorena gostujuća izložba ‘Books, Directions, Audiences (Knjige, smjerovi, publika)’ Nacionalne knjižnice Republike Bugarske ‘Sv. Ćiril i Metod’. Izložba se održava u sklopu obilježavanja Europske godine kulturne baštine, u suradnji s Veleposlanstvom Republike Bugarske u Hrvatskoj i Hrvatsko-bugarskim društvom te uz potporu Ministarstva ... NastaviBUGARSKA IZLOŽBA U SVEUČILIŠNOJ I NACIONALNOJ KNJIŽNICI→
U životu sve počinje malim svarima. Tako je bilo i s našim časopisom „Rodna riječ“. Njegov put k čitateljima počeo je prije 15 godina iz jednog privatnog stana i sa svega nekoliko entuzijasta. Raško Ivanov, predsjednik tada Društva Bugara u Hrvatskoj, već od samog osnivanja Društva 1998. g., imao je ideju o izdavanju novina ... NastaviOD KNEZA MISLAVA DO WASHINGTONA→
Selo Arbanasi od stare bugarske prijestolnice Velikog Trnova udaljeno je svega četiri kilometra. Smjestilo se na visokom platou s kojeg pogled seže prema poznatim povijesnim brežuljcima Carevecu i Trapezici, a poznato je po svojim starim kućama-utvrdama, crkvama i manastirima. Naselje su osnovali boljari, koji su tu došli iz zapadnih dijelova Bugarske poslije pobjede cara ... NastaviARBANASI – RAJSKI KUTAK KOJEMU ĆETE SE VRATITI PONOVO.... I PONOVO→
140 GODINA OD OSLOBOĐENJA BUGARSKE Dana 3. ožujka slavimo Dan oslobođenja Bugarske od Оtomanske vladavine, koja je trajala 482 godine. Spletke, sebične ambicije, podmitljivost i dekadencija plemstva doveli su do propadanja i rascjepkanosti Drugog bugarskog carstva na tri „državice“ – Trnovsko carstvo (car Ivan Šišman), Vidinsko carstvo (car Ivan Sracimir) i Dobrudžanska kneževina (despotum Dobrotitca). ... NastaviTREĆI OŽUJKA - NACIONALNI PRAZNIK REPUBLIKE BUGARSKE→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
