U klubu Društva hrvatskih književnika u Zagrebu, 27. svibnja održao se drugi susret štovatelja bugarske književnosti i suvremenih bugarskih autora . U okviru Književne gostoprimnice sofijskog Narodnog centra za kulturu « Dr. Petar Beron » gostovali su pisci Donka Petrunova i prof. Valeri Stefanov . Organizaciju susreta istaknutih bugarskih autora sa zagrebačkom publikom ponovno su pomogli Bugarska zajednica i Veleposlanstvo Republike Bugarske u Hrvatskoj.
Goste su predstavili g. Raško Ivanov, predsjednik Bugarske zajednice i g. Borben Vladović, predsjednik Društva hrvatskih književnika . U ime Katedre za bugarski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu sudjelovali su Marijana Bijelić, koja je govorila o stvaralaštvu prof. Valerija Stefanova i Ana Vasung, koja je predstavila spisateljicu Donku Petrunovu. Glumica ZKM-a Urša Raukar Gamulin pročitala je isječke iz djela bugarskih gostiju. Nakon toga, predstavljanje naših pisaca pretvorilo se u neposredni dijalog s domaćinima i publikom.
Među štovateljima bugarske književnosti bili su veleposlanik Republike Bugarske dr. Ivan Sirakov, službenici Bugarskog veleposlanstva, hrvatski pisci, intelektualci i javni djelatnici.
Donka Petrunova rođena je 10. studenoga 1931 . godine . Član je Saveza bugarskih novinara, Saveza bugarskih pisaca i Svjetske asocijacije pisaca kriminalista . Za svoje stvaralaštvo dobila je puno nagrada – odličje «Ćiril i Metod», počasnu zahvalnicu za «Doprinos bugarskoj kulturi», nagradu Saveza bugarskih novinara «Zlatno pero», itd. Početkom 80-tih godina kao novinarka na pravila je pravu senzaciju ulazeći dobrovoljno u ženski zatvor kako bi istražila razloge ženskom kriminalu. Nakon toga nastavlja svoja novinarska istraživanja i u Klinici za liječenje alkoholičara i narkomana .
Spisateljica je stigla u Hrvatsku samo tjedan dana nakon što je dobila nagradu Saveza bugarskih pisaca za najbolji roman u 2008. godini – « Bijele ruže u crnoj vazi » . Objavila je18 knjiga i poznata je među svojim štovateljima kao bugarska Agatha Christie . Još prije desetak godina Petrunova registrira srastanje kriminala i vlasti (trilogija «Otrovni pauk», «Rep zmije» i «Velika podvala», za koju 1999. dobija Veliku nagradu za književnost Akademije Ministarstva unutarnjih poslova). Kroz svoje kriminalističke romane, Donka Petrunova pokazuje da u današnjem svijetu krivih vrijednosti, u kojem je novac temeljni poticaj života , suvremeni pseudoheroji izazivaju gnjušanje. Ali ona je ipak našla drugi kut gledanja preko kojeg izlaže svoje moralne sugestije .
Prof . Valeri Stefanov rođen je 21. srpnja 1958. On je književnik , sveučilišni profesor , profesor povijesti bugarske književnosti , voditelj Katedre za povijest bugarske književnosti na Sofijiskom sveučilištu «Sv. Kliment Ohridski» . Bio je dekan Fakulteta za slavistiku . Sudjeluje na različitim simpozijima i čita predavanja u inozemstvu, pa tako prije nekoliko godina i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu . Često kritizira poruke medija, jezik reklama te jezik javnog govora u Bugarskoj , koji smatra siromašnim, arogantnim i vulgarnim. Prema prof. Valeriju Stefanovu siromašni rječnik je pokazatelj siromaštva duha društva te smatra da se cijeli prostor komunikacije, dio kojega su i mediji, nalazi u dubokoj krizi.
Godine 2005. Valeri Stefanov dobiva nagradu Udruge bugarskih pisaca u kategoriji «Kritika i humanistika» za knjigu «Djelo – mjesto na svijetu». Autor je književnih istraživanja «Imena vremena» , « Djelo – beskrajan dijalog » , «Labirinti smisla» , «Literarna institucija», «Bugarska književnost XX stoljeća», itd.
Njegov prvi roman, « ” Izgubljeni magarci», objavljen je 2005. godine, a zbirka pripovijedaka «Netko odozdo» – ove godine . Prof. Valeri Stefanov naglasio je da je ova knjiga za sve one koji su pisali i nadopisivali s njim i rekao: «Da bismo razumjeli sadašnjost izuzetno je bitno poznavati prošlost. Ovo nije klišej, nego sudbonosno pitanje za sve nas.» Valeri Stefanov ispričao je priču o strahu i boli , o snazi i hrabrosti, o borbi s drugima, koja zapravo nije ništa drugo nego borba sa samim sobom, s vukovima svog Pamćenja i svog Razuma.
(Preveo Lazar Glasnović)