Autor: Georgi Penkov •

Za neke je Teodosij Spasov virtuozni jazz glazbenik, za druge – jedan od posljednjih čuvara nacionalnog folklora i kulture, a za treće – istinski simbol svega bugarskog.

Ime talentiranog glazbenika poznato je mnogim naraštajima Bugara, a zapisi njegovih izvedbi objavljeni su po cijelome svijetu. Uistinu, čovjek teško može ostati ravnodušan kad svira Teodosij.

Teodosij Spasov rođen je 4. ožujka 1961. g. Završio je Srednju glazbenu školu «Filip Kutev» u gradu Kotelu, i Akademiju za glazbenu i plesnu umjetnost u Plovdivu. Svoj jedinstveni stil sviranja stvara kad spaja folklor s jazzom, pop i klasičnom europskom glazbom.

Teodosij od svih instrumenata najviše voli kaval – drvenu pastirsku flautu s osam otvora za prste. Ovaj tradicionalni i na prvi pogled jako jednostavan instrument, u Teodosijevom stvaralaštvu zauzima osnovno mjesto. Osim što je razvio svoju specifičnu, jedinstvenu tehniku sviranja, ovaj vrhunski glazbenik kaval poznaje do najmanjih detalja i iz svakog od njih može proizvesti zvuk. Publika ovog virtuoza u to se uvjerila.

Za Teodosija Spasova kažu da je prvi glazbenik koji izvodi jazz na kavalu. Početni poticaj za etno-jazz dobiva zajedničkim projektom s Milčem Levievim 1990. g. I već 1995. g., u časopisu «Newsweek», u rubrici «Najbolje s Istoka», zabilježeno je: «Spasov stvara novi glazbeni žanr.» Časopis ovog Bugarina jedinstvenog dara svrstava u najtalentiranije glazbenike Istočne Europe.

httpv://www.youtube.com/watch?v=3fIkTNSD1OY
Vlatko Stefanovski, Teodosij Spasov, Miroslav Tadić (Live in Zagreb)

Jednom je, na tiskovnoj konferenciji prije koncerta, Teodosiju Spasovom postavljeno izravno pitanje: «Što publika može očekivati ove večeri?» Odgovor je bio: «Putovat ćemo, da, malo ćemo putovati…» I uistinu, gotovo svi koncerte Teodosija Spasova opisuju kao putovanje, nezaboravnu šetnju po eteričnim glazbenim prostorima, podsjećajući na veličanstvenost Balkana i mora.

Godinama je Teodosij putovao s mnogim i raznim glazbenicima. Dosad ima više od 20 objavljenih albuma, koji su plod njegovog zajedničkog rada s ogromnim brojem jazz i folklornih izvođača. Svira s folklornim sastavima, s čuvenim bugarskim i stranim glazbenicima, među kojima su Ennio Morricone, Milčo Leviev, Yldiz Ibrahimova, Stojan Jankulov, Ivo Papazov, Vlatko Stefanovski, skupina indijskog perkusionista Triloke Gurtua i drugi.

Teodosij Spasov je u Bugarskoj dvaput dobio prestižnu nagradu «Glazbenik godine» (1997. i 2002.) i jednom nagradu Nacionalnog filmskog centra za najboljeg filmskog skladatelja za film «Čuvar mrtvih», redatelja Ilijana Simeonova. On je i umjetnički ravnatelj svjetski poznatog «Ansambla za glazbu, dramu i ples Filip Kutev». Osim toga je i solist Bugarskog nacionalnog radija. Teodosij sudjeluje u nekim od najuspješnijih multinacionalnih jazz formacija – «Balkanski kone», u kojem sudjeluje i naša Tamara Obrovac, i «Tarhani».

Ove je godine svirao na prvom Dunavskom jazz festivalu, koji se održavao od 31. ožujka do 10. travnja na brodu «Sofija» i na kojemu su sudjelovali glazbenici iz zemalja kojima protječe Dunav. Ovaj inovativni događaj doveo je do snimanja filma «Protiv struje», kojeg je prihvatila publika na mnogim filmskim festivalima. Ove godine je glazbenik održao i zajedničke koncerte s makedonskim «Bace Projectom», «Vlatko Stefanovski Triom», formacijom istoimenog gitariste « Haig Yazdjan Bandom», Izmirskim simfonijskim orkestrom i drugima.

Unatrag dvije godine, Teodosij radi i s avangardnim mladim producentom Ivanom Šopovim, s kojim je predstavio ultramoderan zajednički elektro-akustični projekt – šareni splet prepun bas ritmova i tradicionalnih folklornih motiva. Projekt je predstavljen u Sofiji, u okviru prošlogodišnjeg izdanja «Drum’n’Jazz» festivala, gdje ga je mlada publika ispratila ovacijama.

httpv://www.youtube.com/watch?v=c0JOUyBuahg
Lot Lorien i Teodosij Spasov (Live in Varna)

U jednom svom intervjuu*, Teodosij Spasov je rekao: «Umjetnost nije natjecanje i bolesne ambicije samo zamagljuju maštu. Tada čovjek gubi umijeće stvaranja i davanja ljubavi u bajci koja živi u svakom umjetničkom djelu.»

Svatko onaj tko je imao zadovoljstvo sresti Teodosija u neformalnom razgovoru, osjetio je bezgranični mir koji iz njega isijava. Jedan na prvi pogled običan čovjek s neobičnim darom. Skroman u riječima i nenadmašan u djelima, Teodosija se pamti po pogledu dječje dobrote, kao osobu kristalna uma i spokojstvu i uvjerenosti svojstvenih mudracu.

* citat iz intervjua s Milenom Hristovom za Novinite.

(Prijevod: Katica Brajković)