24. SVIBANJ – DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI

0000377370-article2

Za sve Bugare, ovo je dan ponosa i radosti, jer slova su naš identitet i naš doprinos raznolikosti europske kulture. Ona su bugarsko kulturno nasljeđe koje je naša država očuvala od davnih stoljeća pa sve do danas. Ovaj praznik, 24. svibnja, bugarski je praznik s najduljom tradicijom obilježavanja – već 200 godina Bugarska slavi dan Svete braće, Ćirila i Metoda – utemeljitelja slavenske pismenosti. Ovaj bugarski praznik poštuje svaka vlast, svaka vlada, on je iznad politike, iznad borbi, oslobođenja, ratova. Bugarski praznik, 24. svibnja, slavi se i izvan granica bugarske domovine, slavi ga i Vatikan, jer je djelo Svete braće i kulturno bogatstvo cijele europske civilizacije.

images

Slava Svetoj braći i prvoučiteljima

22. svibanj 1803. – prema pisanju jednog svećenika u zborniku s armenskim putopisima iz 1813. g., toga je dana u Šumenu slavljen dan bugarske azbuke;

1852. – prva saznanja o slavljenju povodom dana svetih Ćirila i Metoda u «Krestomatiji slavenskog jezika» Neofita Bozvelija;

30. rujna 1880. – svojom enciklikom Grande munus, papa Leon XIII. promijenio je štovanje Svete braće u praznik cijele kršćanske crkve:

1892. – Stojan Mihajlovski napisao je ushićenu himnu « Върви, народе възродени…», s kojom i do danas slavimo praznik;

Idi narode ponovo rođeni

k svjetloj budućnosti idi

S književnošću, tom silom novom

sudbinu si iskroji

 

1901. – Panajot Pipkov, učitelj Lovčanske škole,  je uglazbio ove stihove

31. prosinca 1980. – apostolskom poslanicom Egregiae Virtutis, papa Ivan Pavao Drugi proglašava Svetu braću suzaštitnicima Europe, zajedno sa svetim Benediktom Nursijskim.

Mi mislimo da će zaštita cijele Europe biti bolje razumljiva ako velikome djelu oca zapadnog redovništva pridodamo osobite zasluge braće svetih Ćirila i Metoda…

…s učenicima svetih Ćirila i Metoda njihova se misija nastavlja u Bugarskoj.

Ovdje, blagodareći svetom Klimentu Ohridskom, ponikla su dinamična središta redovničkog života. Ovdje je rođena ćirilica. Odavde kršćanstvo kreće prema novim područjima, prolazi susjednom Rumunjskom, stiže u daleki Kijev, a poslije se širi do Moskve i još dalje na istok.

14. veljače 1981. – u bazilici «San Clemente», uz grob sv. Konstantina-Ćirila, papa Ivan Pavao II. pročitao je svoju molitvu u slavu objediniteljske uloge Solunske braće. «…Vi koji ste pronijeli različitim narodima poslanje o univerzalnoj ljubavi, koju je Krist propovijedao, okupite narode Europe! Neka u spoznaji o svojem općem kršćanskom nasljeđu žive u međusobnom razumijevanju i solidarnosti, neka šire mir među svim nacijama svijeta! Amen.»

(Prijevod: Katica Sedlar)