U sjeverozapadnoj Bugarskoj, nedaleko od znamenite Kule Babe Vide u Vidinu i očaravajućih Belogradčanskih stijena, nalazi se još jedna turistička znamenitost, znamenitost koja objedinjuje magiju bugarske prirode i bogatstvo europske povijesti. Riječ je o špilji Maguri – jednoj od najvećih i najpoznatijih bugarskih špilja. Njezine neobične galerije, izdubljene u vapnencu Rabiške mogile, blizu su najvećeg unutarnjeg jezera u Bugarskoj – Rabiškog jezera.

 

Iz mitova i legendi…

Poput svakog bajkovitog mjesta, i Magura je stoljećima raspaljivala ljudsku maštu. Od davnih vremena pričalo se da u ogromnim, vodom ispunjenim šupljinama u planinama žive vile, zmajevi i vragovi. Druga predaja govorila je o obitavalištu Zlog vodenog bika – čudovišta s tijelom čovjeka, glavom bika i škrgama dupina. Čudovište je otimalo seoske djevojke, hranilo se seoskom stokom, a za maglovita vremena strašno hučalo. Ne bi li umilostivili zvijer, ljudi su u vode Rabiša bacali darove – najbolje plodove i cvijeće. Ali, uzaludan im bješe trud. Da bi se spasili od pobješnjele napasti, kao žrtvu prinijeli su mu najljepšu seosku djevojku. Zli vodeni bik zaljubio se u nju i zamolio svoju sestru – čarobnicu Sušu, da je učini besmrtnom. I na kraju, djevojka mu postane ženom i do danas oni žive tu, uz samu špilju.

 

O činjenicama i povijesti…

Prema geološkim istraživanjima, formiranje spilje Magura započelo je otprilike prije 15 milijuna godina. Ukupna duljina do danas otkrivenih galerija i dvorana je oko 2500 m. U najvećoj dvorani – Trijumfalnoj, veličine 5720 m² i visine 21 m, obitavali su ljudi već u brončanom i ranom željeznom dobu. Otkriveni su temelji njihovih obitavališta – drveni stupovi, zabijeni u glinene podove špilje, isprepleteni granjem i ožbukani glinom. Nadvite stijene poslužile su kao krov. Pronađeni komadi pougljenjenih stijena i opožarene žbuke na podovima govore da su neka od njih po nekoliko puta gorjela i ponovo građena. Pronađene su i peći, alati i ukrasi od kremena, kamena, kosti i rogova, keramika – dijelovi i cijele posude.

Magura je 1960. g. proglašena turističkim područjem. Ona je jedna od prvih uređenih bugarskih špilja – s rasvjetom, stazama, sigurnosnim mjerama.

 

U dubinama špilje

Kad se ulazi u Maguru čini se poput propadanja u Podzemlje iz bugarskih narodnih priča. Ali, u ovo Podzemlje ne nosi te crni ovan, nego stoji ulaz. Maguru čine glavna galerija iz koje vode tri daljnja puta prema ostalim prostorima. Neke od glavnih dvorana su Trijumfalna, Klizište, tako nazvana zbog mnoštva kamenih blokova koji su otklizali od stropa prema njenome dnu, Galerija crteža, Sunčeva dvorana, dvorana Glinenih posuda, Tamna dvorana. U dvorani nazvanoj Stalaktiti mogu se vidjeti iznimno oblikovani stalaktiti – Veliki i Mali stalaktit, po čemu je dvorana i dobila ime. Veliki stalaktit visok je 20 m, a promjer mu je 12 m. Zanimljivi su i stalagmiti, nazvani Dva brata. Sljedeća dvorana je Dvorana srušenog bora. Osim svojom ljepotom, prirodni fenomeni u njoj zadivljuju i svojom veličinom. U njoj se nalazi i najdeblji stup u spilji, a ime je dobila zbog ogromnog povaljenog stalagmita, dugog više od 11 m, i promjera od 6 m u osnovi. U Dvorani srušenog bora sa stropa visi i stalagmit Zmaj, a u njoj je i najniža točka u špilji – 50 m ispod razine ulaza. Druga dvorana, koja kao da je djelo nekog maga, je Početna dvorana, koja vodi do male ravnine ponad Rabiškog jezera. U njoj je priroda stvorila jedinstvene oblike, među kojima se ističu Tron, Meduza i Okamenjeni vodopad. S ovom dvoranom povezan je uski hodnik, nazvan Fjordovi, s osobitim špiljskim „mlijekom“ – kašastom vapnenačkom masom.

 

U Galeriji crteža

Magura je iznimno poznata i zbog svojih više od 100 prapovijesnih špiljskih crteža. Najstariji od njih nastali su prije 8000 godina. Crteži datiraju iz nekoliko različitih povijesnih razdoblja – epipaleolitika, neolita, eneolitika, početka brončanog doba. Tako su dobro očuvani da se čini kao da su tek nedavno nastali. Razlog tomu je što su crtani šišmišjim izmetom, koji je bogat fosforom. Živopisni apstraktni crteži jedinstveni su u Bugarskoj, a slični su pronađeni još samo u Francuskoj, Italiji i na Iberskom poluotoku. Prikazuju scene iz lova, kulta, tu su zapisi s brojkama, ženske i muške figure u plesu, crteži mnoštva različitih životinja, alata, biljki, znakova. U kultnim scenama upečatljive su figure žena, koje su uvijek prikazane većima – naime, to je vrijeme matrijarhata, kad je žena imala vodeću ulogu u društvu. Osobito je zanimljivo predstavljen Sunčev kalendar od 7000 godina – riječ je o najstarijem Sunčevu kalendaru dosad otkrivenom u Europi. Na njemu je zabilježeno najmanje 5 praznika, te 366 dana.

 

Akustika, vino, liječnje

Špilja Magura nije samo turistička znamenitost. Po klimatskim i zemljopisnim osobitostima, područje oko Rabiške mogile veoma je slično području francuske Champagne. Stoga je u jednom dijelu špilje napravljen jedinstveni vinski podrum u Bugarskoj, gdje se klasičnom tehnologijom proizvodi prirodno pjenušavo vino. Galerija Šišmiši – od Trijumfalne dvorane odvojena izgrađenim zidom, vinski je podrum u kojem odležava pjenušavo i crveno vino visoke kakvoće. Posjetiteljima je omogućeno i da kušaju odabrane vrste vina.

Povoljni prirodni uvjeti u špilji veoma su pogodni i za prevenciju i liječenje bolesnika koji boluju od bronhijalne astme. U tzv. dvorani Sanatorij (nekad Svečana dvorana) uvjeti su savršeni – apsolutno čist zrak, bez alergena, postojana temperatura od 11-12°C, postojana vlažnost, veoma dobra ionizacija, potpuna izdvojenost od vanjske buke i posebna rasvjeta. U 1974. i 1975. godini provedena su ispitivanja na bolesnicima koja su polučila jako dobre rezultate.

Zbog svoje neponovljive prirodne akustike, Magura je posljednjih godina postala i mjesto na kojem se izvode praznični i dobrotvorni koncerti u organizaciji općine Belogradčik.

 

Povratak u Gornju zemlju (ili praktični savjeti)

Špilja je posjetiteljima otvorena tijekom cijele godine. Obilazak je u grupama, svakih sat vremena kreće nova grupa. Kad ćete špilju posjetiti po prvi puta, najbolje bi bilo da uz vas bude i vodič, ne zbog straha, nego da ne biste propustili neke od čarolija Magure. Ako ćete doći ljeti, moći ćete se odmoriti na Rabiškom jezeru, možda uz ribolov, surfanje ili plivanje.

… Samo pripazite, bude li magle i čujete li nekakvo strašno hučanje…

 

(Prevela Katica Sedlar)