Ove godine navršava se 150 godina otkako su u Zagrebu objavljene „Bugarske narodne pjesme“, Konstantina i Dimitra Miladinova, tiskane 1861. g. u tiskari A. Jakića.
Povodom ovog važnog događaja za bugarsku folkloristiku i kulturu općenito, Nacionalna zajednica Bugara u Republici Hrvatskoj organizirala je 27. listopada 2011. g u Europskom domu u Zagrebu, Okrugli stol na temu:
„BUGARSKE NARODNE PJESME“ braće Miladinov, u europskom i južnoslavenskom kontekstu
Na Okruglom stolu svoja su izlaganja iznijeli akademik Josip Bratulić, koji je zanimljivo govorio o ćirilici kao zajedničkoj hrvatskoj i bugarskoj baštini. Prof. Stipe Botica dao je analizu sadržaja zbornika, a izlaganje dr. Damira Agičića imalo je naslov „Hrvatska – mit slavenstva i odnos prema Balkanu u doba izlaska “Bugarskih narodnih pjesama“. Dr. Slavko Slišković osvrnuo se na ulogu J. J. Strossmayera u objavljivanju zbornika, Diana Glasnova govorila je o značaju zbornika za bugarsku kulturu i o hrvatskoj političkoj i intelektualnoj sceni sredine 19. stoljeća.
S osobitim zanimanjem sudionici Okruglog stola pratili su izlaganje dr. Angela Dimitrova s Instituta za povijest Bugarske akademije znanosti, koji je o zborniku „Bugarske narodne pjesme“ govorio kao o znaku za bugarsko-hrvatsko zbližavanje. Izlaganje dr. Nauma Kajčeva, s Fakulteta za povijest Sofijskog sveučilišta „Sv. Kliment Ohridski“ nosilo je zanimljiv naslov: „Novi aspekti hrvatske potpore zborniku ‘Bugarske narodne pjesme’: August Šenoa i Konstantin Miladinov“, dr. Milka Miladinova, muzikolog ali i praunuka Hriste Miladinov, brata Dimitra i Konstantina, govorila je o svom radu na bogatim bibliografskim podacima o djelima braće Miladinov koje je dosad prikupila.
Sudionicima Okruglog stola na kraju se obratio g Jordan Janev, dopredsjednik Državne agencije za Bugare u iseljeništvu koji je govorio o programu i radu Državne agencije i njezinoj brizi za Bugare koji žive izvan svoje domovine.
On je u ime Državne agencije g. Rašku Ivanovu, predsjedniku Zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj, uručio počasnu medalju „Paisij Hilendarski“ za njegov neiscrpan rad i napore koje ulaže na očuvanju identiteta Bugara u Hrvatskoj.
