„Uvijek sam ja vrijedni, umom i srcem zdravi, osobito pako radeni, čisti i pošteni narod bugarski ljubio i štovao.“

Josip Juraj Strossmayer

Uvažavanje i ljubav između biskupa Josipa Strossmayera i bugarskog naroda uzajamna je i neprolazna. Eto, i 200 godina poslije njegova rođenja nismo zaboravili njegov neprocjenjiv doprinos izgradnji i formiranju bugarske inteligencije poslije oslobođenja Bugarske 1878. g. Uz suradnju i materijalnu pomoć biskupa Josipa Strossmayera mnogo je bugarske mladeži završilo svoje obrazovanje u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima. Od 1861. g. do 1865. g. za školovanje i potporu bugarske mladeži u Zagrebu, hrvatski biskup dao je 3600 forinti. Štoviše, on je hrvatske učitelje poticao da odlaze raditi u još porobljenu Bugarsku, a i odmah po njezinu oslobođenju. Među njima su bili Emilijan (Milan) Berberović (1870.-1872. g. u Tulči i Silistri), Slavoljub Sivoš (1887.-1888. g. u Sadovu i Vidinu), Karl Sirovatka (1897.-1901. g. u Prvoj muškoj gimnaziji u Sofiji), Klotilda Cvetišić, prof. Stjepan Jurinić i drugi. Do 1900. g. pet je Bugara postalo dopisnim članovima Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a među njima su Marin Drinov, Ivan Šišmanov, Georgi Zlatarski.

Izaslanstvo Nacionalne zajednice Bugara u Hrvatskoj, kojeg vodi njen predsjednik g. Raško Ivanov, tradicionalno svake godine, prije 1. studenoga, bugarskog Dana Buditelja, polaže vijenac na Strossmayerov grob u kripti Đakovačke katedrale. Tim povodom predstavnike Zajednice svaki put primi Đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit. Dugi niz godina to je činila Njegova svetost mons. Marin Srakić, a od 2013. g. – mons. Đuro Hranić. Prilikom posjeta 2014. g., predsjednik Zajednice, g. Raško Ivanov obavijestio ga je o pripremama za obilježavanje 200. obljetnice rođenja biskupa Strossmayera u Sofiji tijekom 2015. g., na koje je pozvan da prisustvuje i mons. Đuro Hranić (njegove utiske s gostovanja i svečanosti u Sofiji objavljujemo u nastavku teksta).

U Hrvatskoj je obljetnica Strossmayerova rođenja obilježena svečanom akademijom pod nazivom „Lik i djelo Josipa Jurja Strossmayera“, održanom upravo na njegov rođendan, 4. veljače, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku. Na akademiji su sudjelovali akad. Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, mons Đuro Hranić, nadbiskup i metropolit Đakovačko-osječke nadbiskupije, akad. Stjepan Damjanović, predsjednik „Matice Hrvatske“, mr. sc. Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika, dr. sc. Vladimir Šišljagić, župan Osječko-baranjske županije, prof. dr. Željko Turkalj, rektor Sveučilišta u Osijeku. Istoga dana, sudionici akademije položili su vijence na grob Josipa Jurja Strossmayera u kripti Đakovačke katedrale. Molitvu za pokojnog biskupa predvodio je mons. Đuro Hranić.

Predavanja posvećena Strossmayerovu radu održali su 4. veljače u Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci akad. Petar Strčić i mons. dr. Mile Bogović, biskup Gospićko-senjske biskupije. A đakovačko-osječki nadbiskup u miru, mons. Marin Srakić je 5. veljače, na temu „Biskup Josip Juraj Strossmayer – učitelj, svećenik, mecena i dobrotvor“ govorio u Varaždinu. U Spomen muzeju biskupa Strossmayera u Đakovu, 7. veljače otvorena je izložba „Biskup Strossmayer i umjetnici, njegovi suvremenici“.

U okviru „Strossmayerove godine“, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) tijekom 2015. g. organizira mnoga prigodna događanja. Tijekom lipnja u HAZU će se održati glavno obilježavanje na kojemu će o biskupu Strossmayeru govoriti nekoliko istaknutih stručnjaka. Akademija je i suorganizator međunarodnog znanstvenog foruma o Josipu Strossmayeru, koji će se u studenome održati u Parizu, na Sorbonnei. Đakovačko-osječka nadbiskupija i HAZU zajedno će organizirati svečanosti u Đakovu, Beču i Rimu. Tijekom Strossmayerove obljetničke godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i u Hrvatskomu saboru bit će otvorene izložbe, Hrvatska pošta će izdati prigodnu marku, a Hrvatska narodna banka prigodne zlatne i srebrne kovanice.

U Bugarskoj su 4. veljače, u Domu vojnih invalida u Sofiji, Građanska udruga „Biskup Josip Strossmayer“, hrvatsko Veleposlanstvo u Bugarskoj, Savez vojnih invalida i Narodni kulturni centar „Biskup Josip Strossmayer – 2009“ obilježili 200. obljetnicu rođenja biskupa Strossmayera. O životu i radu velikog prijatelja bugarskog naroda govorili su Trifon Pavlov, predsjednik udruge „Biskup Josip Strossmayer“, Josip Čolak, predsjednik udruge „Hrvati u Bugarskoj“ i hrvatska veleposlanica gđa Ljerka Alajbeg. Predstavljena je i objavljena dvojezična knjiga (na bugarskom i hrvatskom jeziku) „Biskup Josip Strossmayer i slavenstvo“. Također povodom obljetnice, uz financijsku pomoć Đakovačko-osječke nadbiskupije i predstavnika hrvatske tvrtke „Dalekovod“ u Bugarskoj, g. Rumena Bojadžieva, izdana je jubilarna poštanska marka i omotnica u ograničenoj nakladi.

Institut za balkanistiku i Centar za trakologiju pri Bugarskoj akademiji znanosti organizirao je od 9. do 13. veljače Jubilarni tjedan „200 godina od rođenja biskupa Josipa Jurja Strossmayera i bugarsko-hrvatske znanstvene i kulturne veze“. Obilježavanje obljetnice počelo je 9. veljače u katoličkoj katedrali „Sv. Josip“ svečanom misom, koju je vodio mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, pozvani gost svečanosti u Sofiji. Poslije mise održan je koncert povodom obljetnice rođenja biskupa Strossmayera. Na koncertu su sudjelovali čuveni bas Velislav Velev i zbor „Bugarska“.

Pod pokroviteljstvom potpredsjednice Republike Bugarske, gđe Margarite Popove, 10. veljače je u Velikom salonu Bugarske akademije znanosti održana svečana akademija na temu „Biskup Josip Juraj Strossmayer i bugarsko-hrvatske znanstvene i kulturne veze“. Poslije akademije otvorena je izložba.

 

Bugarsko-hrvatska znanstvena konferencija u čast jubilarne obljetnice rođenja biskupa Josipa Strossmayera održana je 11. veljače u Institutu za balkanistiku i Centru za trakologiju pri Bugarskoj akademiji znanosti (IBCT). Na konferenciji su sudjelovali prof. dr. sc. Aleksandar Kostov, ravnatelj IBCT-a i njegovi kolege s Instituta, prof. dr. sc. Svetlozar Eldarov, doc. dr. Antoaneta Balčeva, doc. dr. Irina Ognjanova-Krivošieva, dr. Ivajlo Načev, dr. Mariana Stamova i dr Ljudmila Mindova, doc. dr. Nikolaj Kočankov s Nacionalnog povijesnog muzeja, doc. dr. Jordanka Geševa s Instituta za povijesna istraživanja Bugarske akademije znanosti, prof. Ivan Božilov, povjesničar-medijevalist, gl. as. dr. Naum Kajčev sa Sofijskog sveučilišta, Trifon Pavlov, predsjednik udruge „Biskup Josip J. Strossmayer“. Iz Hrvatske su sudjelovali akad. Josip Bratulić (zbog bolesti nije mogao doći u Sofiju pa je njegovo predavanje pročitano, a uredništvo ga objavljuje poslije ovog teksta), Mirko Čurić, predsjednik Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog Društva hrvatskih književnika, dr. Hrvojka Mihanović Salopek sa Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, prof. Alojzije Prosoli, ravnatelj izdavačke kuće „Udruga Prosoli – Sveta glazba“, dr. Damir Karbić i dr. Tihana Luetić s Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, dr. Zlata Živaković-Kerže s Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest iz Osijeka i povjesničar dr. Igor Despot.

Svoje utiske s gostovanja u Bugarskoj, našim čitateljima napisao je mons. Đuro Hranić, nadbiskup i metropolit Đakovačko-osječke nadbiskupije.

I vjernici katolici i znanstveni te kulturni radnici pravoslavne vjeroispovijesti dočekali su me i primili izvrsno. Domaćin mi je bio plovdivsko-sofijski biskup mons. Georgi Jovčev. Predstavnici Bugarske akademije znanosti pokazali su prema meni, prema predstavnicima grada Đakova te Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti puno srdačnosti i zahvalnost za sudjelovanje na svečanosti te u znanstvenom i kulturnom programu. Uz biskupa domaćina, na misi kojoj sam predsjedao u konkatedrali sv. Josipa u Sofiji, u koncelebraciji su bili i grkokatolički apostolski egzarh mons. Hristo Projkov te više svećenika, redovnika i redovnica koji žive i djeluju u Sofiji. Na misi se okupila ne samo katolička zajednica bugarskog glavnog grada, nego je na njoj sudjelovalo i više predstavnika Bugarske akademije znanosti te drugih najviših bugarskih znanstvenih i kulturnih institucija i političkog života Bugarske. Bugarska akademija znanosti i njezin Institut za balkanistiku su u konkatedrali poslije mise priredili koncert sakralnih kompozicija latinskog i istočnog obreda. Bugarski javni mediji pratili su obilježavanje 200. obljetnice rođenja biskupa Strossmayera, te su izvijestili i o euharistijskom slavlju.

Osjetio sam koliko poštovanja i zahvalnosti osjeća Bugarski narod prema biskupu Strossmayeru, ali i koliko simpatija ima prema hrvatskom narodu. Pokroviteljica programa u čast 200. obljetnice rođenja biskupa Strossmayera bila je potpredsjednica Republike Bugarske, njezina ekscelencija gđa Margarita Popova. Institut za balkanistiku Bugarske akademije znanosti promiče sustavno istraživanje lika i djela biskupa Strossmayera te promiče i njeguje suradnju između dviju Akademija znanosti. O biskupu Strossmayeru i o njegovoj zauzetosti za bugarski narod svake godine izađe zbornik radova s više članaka i studija. Jedna ulica u Sofiji nosi ime biskupa Strossmayera i u toj ulici je i spomenik s poprsjem biskupa Strossmayera. Postoje i udruge civilnog društva koje promiču poznavanje lika i djela biskupa Strossmayera. U organizaciju obilježavanja 200. obljetnice rođenja i 110. obljetnice smrti uključeno je i hrvatsko veleposlanstvo u Bugarskoj. Dakle, obljetnice biskupa Strossmayera u Bugarskoj su proslavljene na veoma visokoj razini. Bugari ne samo da ne zaboravljaju biskupa Strossmayera, nego s puno poštovanja, kontinuirano kroz rad svojih najviših znanstvenih institucija, studiraju i promiču njegov lik i njegovo djelo.

Obilježavanje 200. obljetnice rođenja biskupa J.J. Strossmayera ponovno je očitovalo i pokazalo snažne veze i uzajamno prijateljstvo između hrvatskog i bugarskog naroda, dodatno je osnažilo duboke prijateljske veze te ohrabrilo postojeću kulturnu, znanstvenu i duhovnu povezanost između dvaju naroda i njihovih institucija.